Jedan od glavnih problema zdravstva je nedostatak odgovorajućih prostornih kapaciteta za rad, preopterećene klinike i ambulante u Kliničkom centru Crne Gore, zbog čega bi se trebalo razmisliti o izgradnji opšte bolnice u Podgorici, ocijenio je u razgovoru za „Dan” predsjednik Sindikata zdravstva iz Unije slobodnih sindikata Vladimir Pavićević. On ističe da položaj zdravstvenih radnika u Crnoj Gori nije dobar i da su previše dugo opterećeni nedovoljnim zaradama, kreditnim zaduženjima, tako da najveći dio zaposlenih teško može biti zadovoljan svojim položajem. Pavićević je upozorio da su ljekari preopterećeni i da nijesu utvrđeni propisi za procjenu rizika zaposlenih u bolnicama i domovima zdravlja.
– Jedan od glavnih problema je nepostojanje odgovarajućih prostornih kapaciteta za rad. Sa tim se naročito suočava Klinički centar zbog preopterećenosti i velikog priliva pacijenata i sledstveno povećanog broja zaposlenih koji nemaju adekvatne prostorne kapacitete. Stoga se javlja potreba za rješavanjem ovog pitanja izgradnjom novih objekata, a možda i nove opšte bolnice u Podgorici. Takođe, nije sprovedena zakonom regulisana obaveza da svaka zdravstvena ustanova uradi Akt o procjeni rizika radnih mjesta, što je nedopustivo, jer je zaštita zdravlja zaposlenih od krucijalnog značaja. Oni koji prekovremenim radom mogu uvećati zarade na kraju shvate da suviše veliki dio života provode na poslu, a da im za ostale aktivnosti koje bi trebalo da budu sastavni dio života ostaje vrlo malo vremena. Odnos Ministarstva zdravlja i pacijenata je uglavnom isti kao i u ranijem periodu. Primjetno je da svako malo imamo incidente, odnosno ugrožavanje sigurnosti zaposlenih, i smatramo da se taj problem mora sistemski riješiti. Ono što jeste pozitivno u prethodnom periodu je rješavanje stambenog pitanja zaposlenih, jer je Stambena zadruga zdravstva uz participaciju Ministarstva zdravlja do sada izgradila 322 stambene jedinice, i nadamo se da će u narednom periodu biti sve manje zdravstvenih radnika koji nemaju riješeno stambeno pitanje – ističe Pavićević.
Na pitanje da li sukobi između ljekara, Ministarstvo zdravlja i Komore remet rad zdravstvenog sistema, Pavićević je kazao da oni ne dovode do poboljšanja statusa zaposlenih, već samo budu poligon za iznošenje oprečnih mišljenja.
– Smatram da ozbiljne organizacije treba da postave strateške ciljeve i da nađu načine kako da ih ostvare, a da medijska prepucavanja i različite objave na društvenim mrežama, bar se tako pokazalo do sada, ne daju nikakve konkretne rezultate. Od Ljekarske komore očekujemo da bude aktivna i da riješi veliki broj pitanja od značaja za ljekare, da sistemski rješava stručna i etička pitanja kako bi ljekari imali utvrđen kodeks ponašanja i da se osjećaju sigurno i zaštićeno u svojoj struci. Sam početak rada novog rukovodstva je obilježilo povećanje visine članarine i cijena licenci, ali se nadamo da će nastavak aktivnosti biti u korist ljekara. Smatram da su zarade u zdravstvu morale biti povećane od 1. januara sledeće godine, i to bi svakako trebalo da se desi. Međutim, određena dešavanja i u samom sindikatu su usporila aktivnosti na tom planu. Krajem prošle godine, na sastanku koji je imalo rukovodstvo Unije slobodnih sindikata sa predsjednikom Vlade, najavio sam premijeru da ćemo u ovoj godini pokrenuti aktivnosti u pravcu povećanja zarada na nivo od 410 eura za srednji medicinski kadar i 820 eura za ljekare specijaliste, i smatram da je to potpuno opravdano i neophodno – rekao je Pavićević.
Pavićević navodi da, prema podacima koje je iznio predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša, Crna Gora sa tri-četiri ljekara na hiljadu stanovnika zadovoljava prosjek Evropske unije.
– Pitanje je da li je taj broj optimalno raspoređen po opštinama, ustanovama i službama. Razlog odlaska ljekara su male zarade. Kada imate mladog ljekara koji počinje karijeru a ima izbor da ode u drugu državu u kojoj će imati mnogo veću platu za isti posao, onda to predstavlja ozbiljan izazov i sve više mladih kolega se interesuje za odlazak u inostranstvo. Sa ovim problemom država mora ozbiljno da se suoči i da obezbijedi adekvatne uslove za rad i život, kao i mogućnost napredovanja u karijeri – kaže Pavićević.
D.BOGOJEVIĆ

---

Plate ljekarima 820 eura, sestrama 410
Pavićević navodi da se izjave premijera Duška Markovića, koji je poručio ljekarima da plate neće biti povećane, mogu shvatiti kao nastojanje da Crna Gora stabilizuje svoje finansije po pitanju rashoda.
– Kako sam shvatio premijera Crna Gora će u 2021. godini konačno biti u suficitu. Međutim, kod rasta troškova života, a kod činjenice da smo četiri godine zaredom imali rast BDP-a od četiri, da smo od turizma prihodovali milijardu eura, a da se zadužujemo, kako su to mediji prenijeli, za 620 miliona eura, svakako je bilo mjesta da se zarade zdravstvenim radnicima povećaju na neophodnih 410 eura za srednji medicinski kadar, 640 eura za ljekare i 820 eura za ljekare specijaliste. Takođe, treba reći da je predlogom budžeta za zdravstvo ove godine opredijeljeno 33 miliona eura više u odnosu na prošlu godinu, te je potpuno logično da makar polovina ovih sredstava ide na uvećanje zarada, a ostatak na tehničko tehnološko unapređenje procesa rada i potrošni materijal.


Traže odgovore od Hrapovića
Predsjednik sindikata najavljuje da će ponovo tražiti razgovor sa ministrom Kenanom Hrapovićem.
– Naročito kada se uzme u obzir da je rast BDP-a u poslednjih četiri godine oko četiri odsto godišnje, a da su porasle cijene energenata i drugih proizvoda neophodnih za život. Sindikat zdravstva će u narednim danima tražiti sastanak sa resornim ministrom kako bismo dobili stav ministarstva po ovom pitanju, a mi ćemo svakako imati naša rješenja – objašnjava Pavićević.