Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša kazao je u razgovoru za „Dan“ da je dio javnosti izuzetno kritički raspoložen prema radu doktora, jer je svaki njihov pacijent potencijalni tužilac, dok sudovi osuđuju njihove kolege zatvorom i doživotnom zabranom rada. On ističe da doktori, uz sve te rizike i more teških i neprijatnih situacija kojima su izloženi, kao na primjer u Kliničkom centru, svakodnevno imaju jedno malo „Bioče“, kao u velikoj željezničkoj nesreći, u kome se bore za živote građana često zanemarujući sopstveni život. Mugoša je na pitanje kako ocjenjuje položaj ljekara u Crnoj Gori i odnos nadležnih institucija, ministarstva i Vlade prema ljekarskoj profesiji, kazao da u ovakvim okolnistima zaboravljaju da zarađuju malo više iznad crnogorskog prosjeka.
– Ko misli da ovo ne odgovara realnosti može da završi teški šestogodišnji studij medicine, obuče bijeli mantil, uđe u jednu od ambulanti, odjeljenja ili neku od operacionih sala i krene sa radom. Na kraju kada prođe mjesec i kada se presabere sa novcem koji je dobio za taj svoj rad, samo treba da izdrži i da kaže da to isto želi i sledeći mjesec, godinu, deset ili više godina. Pokušajte da zamislite društvo bez ljekara i možda Vam ovaj moj stav neće više biti tako stran. Reći ću da u realnosti koju sam Vam približio na početku odgovora, pitanje novca čak više nije ni presudno bitno. Nekoliko je kategorija stranaca koji su angažovani u javnim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Ubjedljivo najveći broj njih su stranci koji dolaze iz Republike Srbije isključivo da bi nadomjestili naš nedostajući kadar. Dakle, radi se o ljekarima koji obavljaju isti posao kao i njihove crnogorske kolege. Ono što je problem jeste činjenica da su stranci angažovani na ovaj način tri, pet ili više puta bolje plaćeni za isti faktički rad od svojih crnogorskih kolega. To je težak oblik diskriminacije u odnosu na crnogorske ljekare. Mi možemo da nastavimo da ignorišemo ovu činjenicu, ali ona time ne prestaje da bude to što jeste.
Konkretan podatak da se izdvajanje iz budžeta za rad stranaca u javnom zdravstvu povećava, a plate doktora medicine crnogorskih državljana ostaju iste, sam po sebi dovoljno govori o odnosu prema crnogorskim ljekarima – ističe Mugoša.
Mugoša smatra da svim državama na svijetu koje pretenduju da budu ozbiljne, a samim tim i svim vladama u tim državama, najvažniji i vjerovatno najteži zadatak je obezbijediti adekvatnu zdravstvenu zaštitu svojim građanima.
– Zdravstveni sistemi koji su uspjeli da smanje na najmanju moguću mjeru intenzitet različitih uticaja na rad ljekara uspješniji su od ostalih. Naš zdravstveni sistem nažalost nije takav. Stepen izloženosti „spoljašnjim“ uticajima svakog od nas ljekara ponaosob i samim tim stepen uticaja različitih faktora na naš život i rad je različit, zavisi od težine i složenosti konkretnog posla ili konkretne specijalnosti kojom se bavimo, ustanove u kojoj radimo, nivoa zdravstvene zaštite kojem pripadamo, obima posla koji obavljamo u svom svakodnevnom radu, mogućnosti ili nemogućnosti da radimo u skladu sa savremenim medicinskim standardima, da li radimo u javnom ili privatnom sektoru, odnosa javnosti i medija prema ljekarskoj profesiji i još mnogo toga. Postoji određeni procenat ljekara koji je zadovoljan svojim materijalnim i društvenim statusom, ali ako me pitate koji je to procenat, ne bih Vam mogao odgovoriti. Ako želite moj lični stav, stav kardiohirurga koji je svakodnevno na svom radnom mjestu u Kliničkom centru i nekog ko duže od dvadeset godina radi isključivo u sistemu javnog zdravstva, reći ću Vam da nisam zadovoljan položajem koji moje kolege i ja imamo danas u crnogorskom društvu – kaže Mugoša.
Navodi da Vlada ne može imati specifičan odnos prema određenoj profesiji iz prostog razloga što odluke Vlade jednako utiču na sve građane.
– Kada je u pitanju izrada strategija i donošenje konkretnih akata vezano za zdravstvo, prije svega smatram da je u njihovoj pripremi i izradi neophodno učešće doktora medicine, čiji bi stavovi i mišljenje morali biti uvaženi, što do sada nije bio slučaj. Dalje, inicijative za promjenama, kad je u pitanju položaj ljekara u društvu, ne možemo očekivati od Vlade, one moraju krenuti od nas doktora medicine. Kroz proces licenciranja svih doktora medicine u Crnoj Gori koji se bave neposrednom zdravstvenom djelatnošću, došli smo do broja 2.200. Još uvijek provjeravamo i upoređujemo podatke dobijene o zaposlenima u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama, jer nećemo dozvoliti da se bilo ko nelegalno bavi ljekarskom profesijom u našoj zemlji. Sistem mora biti siguran kad je rad doktora medicine u pitanju. Nelegalan rad ljekara osim što prijeti da ugrozi zdravlje i živote građana, ozbiljno narušava zdravstveni i pravni sistem naše zemlje. Gledajući samo broj, došli smo do cifre koja nas ohrabruje, po broju ljekara blizu smo evropskog prosjeka. Ono što zabrinjava je starosna i profesionalna struktura zaposlenih, prije svega nedostatak dovoljnog broja specijalista u pojedinim opštinama. Iz tog razloga pristupili smo izradi demografskog atlasa doktora medicine u Crnoj Gori koji će nam dati precizne podatke o broju ljekara, opštinama i teritoriji na kojoj rade, ustanovama u kojima su zaposleni. Dobićemo potpuno realnu sliku trenutnog stanja crnogorskog zdravstva i što je najznačajnije imaćemo osnov za izradu svih planova kad je budućnost crnogorskog zdravstvenog sistema u pitanju – naglasio je Mugoša.
Na pitanje da li je uređen sistem angažovanja ljekara iz inostranstva, da li se kontrolišu njihove licence i zvanje, Mugoša ističe da prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti svi doktori medicine, bili oni crnogorski državljani ili stranci moraju posjedovati licencu – dozvolu za rad.
– Od početka 2016. godine do procesa koji je Ljekarska komora započela tokom ljeta ove godine nijedan doktor medicine stranac sa prebivalištem van Crne Gore nije posjedovao dozvolu za rad u našoj zemlji. Krajem septembra završili smo licenciranje svih doktora medicine koji se bave neposrednom zdravstvenom djelatnošću (rad sa pacijentima) u Crnoj Gori i došli do prethodno pomenutog broja od 2.200. Kroz taj složeni proces prošla su i 62 doktora medicine stranca koji imaju prebivalište van Crne Gore. Iako sam zadovoljan brojem stranaca koji su prijavljeni, jer 62 je ipak nešto u odnosu na nula, po mojoj procjeni ih ima mnogo više. U narednoj godini očekujem da se prijavi još nekoliko stotina stranaca koji se bave liječenjem crnogorskih građana na našoj teritoriji. U toku je i izrada faksimila koji će se koristiti zajedno sa novom licencom. Taj posao dodijeljen je ljekarskoj komori. Svaka upotreba nekog drugog faksimila na kome se nalaze podaci koji ne odgovaraju podacima sa licence povlači odgovornost – zaključuje Mugoša. D.B..

---