Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) Danilo Jelovac kaže da Senat nije prihvatio veliki broj njihovih zahtjeva za promjenu pravila studiranja, među kojima je i uvođenje obaveznog prisustva studenata predavanjima, što dio profesora zloupotrebljava zbog neusklađenosti sa Zakonom o visokom obrazovanju. Jelovac ističe da su izmjene pravila o studiranju predložene radi njihovog usklađivanja sa Zakonom o visokom koji je prethodno donešen.

– Izdvojili bismo to što smo tražili promjene pravila u vezi sa prisustvom studenata predavanjima i vježbama. Inisistiramo na obaveznom prisustvu nastavi iz razloga što smo svjedoci da sve manje studenata pohađa nastavu, da postoji prećutna saglasnost nekih profesora i studenata o tome da ne idu na predavanja, pa se samim tim tom profesoru olakšava posao. Ova pravila su bolja od prethodnih jer su bolje precizirane pojedinosti vezane za rokove i ispitne termine kao i način polaganja ispita. Smatramo, međutim, da su i ova pravila daleko od rješenja studentskih problema. Naši zahtjevi za promjenu pravila su bili znatno obimniji, ali na Senatu nijesmo dobili podršku za njihovo odobrenje, ne iz razloga neslaganja ostalih senatora, već zbog nemogućnosti da se takva izmjena pravila uskladi sa Zakonom o visokom obrazovanju. Iz tih razloga naš naredni korak biće organizacija okruglih stolova i javnih rasprava koje će biti uvod u naš zahtjev za izmjene Zakona o visokom obrazovanju – ističe Jelovac.

On navodi da je Senat prije tri dana usvojio izmjenu pravila studiranja kojom je propisano da student koji se finansira iz budžeta i ima najmanje 45 ECTS kredita ostvarenih prvi put u upisanoj studijskoj godini ima pravo da se i u narednoj godini finansira iz budžeta.

– Usvojeno je pravilo da se student koji se finansira iz budžeta i ima najmanje 45 ECTS kredita ostvarenih u prvi put upisanoj studijskoj godini smatra redovnim studentom u pogledu ostvarivanja prava za koja je ovaj status predviđen kao uslov njihovog ostvarivanja (finansiranje iz budžeta, pravo na studentski dom, studentski kredit i druga prava). Završni ispit se u strukturi poena može vrednovati od 30 do 70 odsto ukupnog broja poena. Ukoliko na predmetu kod određenog predmetnog nastavnika postoji kontinuirana niska prolaznost, ispit se polaže pred komisijom koju formira Vijeće, odnosno Senat. Niska prolaznost u smislu stava 1 ovog člana smatra se ukoliko je ispit na predmetu kod određenog predmetnog nastavnika iz stava 1 ovog člana položilo manje od 50 odsto studenata koji su izašli na ispit u dva uzastopna ispitna roka. Komisija iz stava 1 ovog člana ima najmanje tri člana iz reda nastavnika iz istih ili srodnih, a predmetni nastavnik ne može biti član komisije. Ispitni rokovi su januarski, junski i septembarski sa po dva ispitna termina – navodi Jelovac.

On je podsjetio da stručna praksa, koja je u novom reformisanom modelu studija obavezna u procentu od 25 odsto studijskog programa, u većini slučajeva postoji samo na papiru.

– Evidentno je da su studenti opterećeni brojem ispita i obimom ispitne materije jer se sada u tri godine izučava gradivo koje je ranije bilo predviđeno za četiri godine. Značajan problem je činjenica da se nedovoljno prati primjena zakonom obavezne stručne prakse koja je definisana u procentu 25 odsto kao obavezni dio studijskog programa. Ta praksa mora da bude suštinska, a ne samo formalna. Studenti kroz tu praktičnu nastavu treba da steknu praktična znanja i konkretne vještine, npr. pravnici treba da se u praksi upoznaju sa radom sudija, tužilaca i advokata, da ovladaju u pravom smislu tom materijom. Praktična nastava ne može da se svodi samo na razgovor sa ljudima iz struke, niti može da bude adekvatno primijenjena u zakonski definisanom procentu na nekim fakultetima, jer je to tehnički nemoguće. Kompletan zakonski okvir treba da bude upodobljen i usklađen sa novim reformisanim modelom studija, što nije urađeno, iako su date garancije, te konkretne najave od strane resornog ministarstva i tadašnje uprave UCG nakon usvajanja tih dokumenata od strane Vlade u julu 2017. godine – ističe Jelovac.

D.B.

---

Propisano zakazati dva kolokvijuma za sedmicu
Pravilima studiranja je prceizirano da su ispitni rokovi januarski, junski i septembarski, sa po dva ispitna termina. Pri određivanju ispitnih termina vodi se računa da vrijeme između dva termina za svaki predmet bude najmanje deset dana. Student može polagati samo jedan kolokvijum ili završni ispit u toku jednog dana, a ne više od dva kolokvijuma ili završna ispita u toku sedmice. Student koji ne položi ispit u prvom ispitnom terminu ima pravo da polaže u drugom terminu istog ispitnog roka. Student koji ne položi završni ispit ili student koji nije zadovoljan ostvarenom prolaznom ocjenom može pristupiti ponovnom polaganju završnog ispita. Ocjenjivanje Član 35 – Uspješnost studenata u savladavanju predmeta i svih oblika provjere znanja prije ispita vrednuje se i izražava poenima. Student kumulativno sakuplja poene sa svih provjera znanja. Ukupan broj poena koje student može steći kroz sve predispitne oblike provjere znanja, odnosno ishoda učenja iznosi od 30 do 70 poena. Po osnovu svih predispitnih oblika provjere znanja, odnosno ishoda učenja i polaganjem ispita student može ostvariti najviše 100 poena.



”Naš naredni korak će biti organizacija okruglih stolova i javnih rasprava koje će biti uvod u naš zahtjev za izmjenama Zakona o visokom obrazovanju, ističe Jelovac