Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, u 2018. godini je zbog bolovanja zaposlenih izgubljeno 1.140.540 radnih dana, što je državu koštalo 5.950.000 eura. U izvještaju Fonda u vezi sa privremenom spriječenosti za rad za prošlu godinu navodi se da su bila ukupno 17.563 bolovanja.

– Rezultati analize za period od 1.1. do 31.12. 2018. godine su pokazali povećanje indeksa bolovanja u odnosu na isti period 2017.godine i to: broj izgubljenih radnih dana je povećan za 10,43 odsto: procenat bolovanja je povećan za 5,92 procenta, dok je broj slučajeva bolovanja povećan za 11,66 odsto. Pokazatelji za broj slučajeva bolovanja bez trudničkih bolovanja za period od 1.1. do 31.12. 2018. godine u Crnoj Gori pokazuju da je ukupan broj slučajeva bolovanja bez trudničkih 15.002, a ukupan broj izgubljenih radnih dana 901.020. Pokazatelji bolovanja za slučajeve trudničkih bolovanja za period od 1.1. do 31.12. 2018. godine u Crnoj Gori pokazuju da je: ukupan broj slučajeva trudničkih bolovanja 2.561, a ukupan broj izgubljenih radnih dana 239.520 – navode u izvještaju.

Ljekarske komisije Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore su u analiziranom periodu razmotrile ukupno 54.221 bolovanja, odnosno prosječno 2.085 razmotrenih bolovanja po vijeću.

– Najviše i dalje otvorenih bolovanja dužih od 12 mjeseci je iz grupe tumora – 43 slučaja, zatim iz grupe duševnih poremećaja – 41 slučaj, povrede – 26 slučajeva, bolesti mišićno-koštanog sistema – 8 slučajeva, te faktora koji utiču na zdravstveno stanje – 7 slučajeva. Najviše zaključenih bolovanja dužih od 12 mjeseci je iz grupe tumora – 108 slučaja, zatim iz grupe povrede, trovanje i posledice djelovanja spoljnih fakotra – 48 slučaja, duševnih poremećaja – 42 slučaja, bolesti sistema krvotoka – 35 slučajeva, bolesti mišićno-koštanog sistema – 32 slučaja i faktori koji utiču na zdravstveno stanje – 26 slučajeva. Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore je po osnovu naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad ostvarene tokom perioda od 1.1. do 31.12. 2018. godine za refundaciju podneseno 5,95 miliona eura, što je za cca 527 hiljada eura ili za oko 9,71 odsto više u odnosu na isti period 2017. godine – navode iz Fonda.

Takođe naglašavaju da preduzimaju mjere kako bi se broj bolovanja tj. dana odsutnosti sa posla zbog bolesti sveo na medicinski opravdan nivo i zaustavio dalji rast pokazatelja indeksa bolovanja po svim osnovama.

– U narednom periodu je neophodno strogo poštovanje zakonske regulative koja definiše ovu oblast. Poseban značaj i ulogu u jačanju kontrole ispravnog propisivanja /predlaganja bolovanja treba da imaju direktori zdravstvenih ustanova, prvenstveno domova zdravlja sa izabranim doktorima, ljekari specijalisti/subspecijalisti sa sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, kao i predsjednici i članovi vijeća Ljekarskih komisija Fonda. Njihova obaveza i odgovornost je da kontinuirano prate morbiditetni apsentizam i preduzimaju potrebne mjere u cilju poštovanja medicinskih doktrina, procedura liječenja i medicinske osnovanosti predlaganja bolovanja, vodeći računa o zaštiti zdravlja pacijenata, ali s druge strane i o zaštiti javnih sredstava namijenjenih za isplatu naknade bolovanja. Ako se radi o bolovanju čije trajanje tj. dužina nije u skladu sa kriterijumima, Ljekarska komisija Fonda je dužna da u nalazu navede medicinsku dokumentaciju na osnovu koje se odobrava dalja privremena spriječenost za rad. Radi ocjene dalje privremene spriječenosti za rad poslije 15 dana, izabrani doktor je dužan da uputi osiguranika na ljekarsku komisiju Fonda sa odgovarajućom medicinskom dokumentacijom – dijagnostičkim minimumom uz strogo poštovanje rokova za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti na IPK – poručuju iz Fonda.

---

Teža povreda razne obaveze nezakonito propisivanje bolovanja
Iz Fonda navode da izabrani doktor ili izabrani tim ili članovi ljekarske komisije čine težu povredu radne obaveze ukoliko nezakonito utvrde privremenu spriječenost za rad zaposlenih osiguranika iz člana 37 Zakona o zdravstvenom osiguranju.

– Ako je zbog nezakonito utvrđene privremene spriječenosti za rad Fond za zdravstveno osiguranje isplatio naknadu zarade, ima pravo da zahtijeva naknadu štete od izabranog doktora, odnosno članova nadležne ljekarske komisije koji su odobrili takvu privremenu spriječenost za rad (član 63 Zakona o zdravstvenom osiguranju); komisije za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite imenovane u svim zdravstvenim ustanovama, shodno članu 146 Zakona o zdravstvenoj zaštiti treba da u okviru kontrole kvaliteta rada zdravstvene ustanove izvrše kontrolu rada ljekara sa aspekta medicinske osnovanosti predlaganja privremene spriječenosti za rad – upozorovaju iz Fonda.



”Najviše i dalje otvorenih bolovanja dužih od 12 mjeseci je iz grupe tumora – 43 slučaja, zatim iz grupe duševnih poremećaja – 41 slučaj, povrede – 26 slučajeva, bolesti mišićno-koštanog sistema – 8 slučajeva, te faktora koji utiču na zdravstveno stanje – 7 slučajeva