Specijalista i terapeut za programe sa zatvorenicima Jakob Lund iz Danske, koji je radio treninge u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) kazao je za "Dan" da čak 67 odsto zatvorenika osjeća jaku želju za drogom i alkoholom, dok svaki drugi osuđenik želi da se osveti ljudima koji su im naudili. Lund je u projektu „Unutrašnja rehabilitacija: transformisanje stavova i ponašanja počinilaca, osnaživanje i podrška zatvorskog osoblja, i održavanje društva sigurnim i informisanim“ istakao da je veliki broj zatvorenika zbog teškog psihičkog stanja i okruženja koristi teške droge, dok ostali imaju razne poremećaje i strahove.

– Među ljudima koji su učestvovali na treningu bili su ljudi koji uzimaju veoma mnogo droge i kojima je radionica znatno pomogla. Uzimaju droge jer žele da promijene način na koji se osjećaju. Ljudi koji sjede u zatvoru imaju duboke traume, što ih tjera da se odvoje, padaju u veliku krizu, ne osjećaju nikoga oko sebe. Problem je što ne mogu da se pomire s činjenicom gdje su došli i ko ih sve okružuje. Zatvor treba urediti da zatvorenici izlaze kao bolje osobe. Mi nemamo kapaciteta da riješimo problem svih zatvorenika, jer njihov stres uveličava svaku prepreku. Ovaj program daje tehnike pomoću kojih oni nauče da upravljaju svojim osjećanjima i mentalnim poteškoćama. Takođe ih uči da preuzmu odgovornost za svoje ponašanje. Proces promjene njihovog ponašanja i navika je veoma dug. Među zatvorenicima smo uvidjeli da ima ljudi koji mogu da se bave svojim problemima i izazovima – ističe Lund.

Blund navodi da je statistika evaluacija Prison SMART programa u zatvoru u Spužu, rađena tokom tekućeg programa na slučajno uzetom uzorku od 26 učesnika (maj 2019) pokazala da veliki procenat zatvorenika ima želju za drogama.

– Oko 75 odsto se izjasnilo da ima nadu u svoju budućnost, čak 67 odsto njih oseća jaku želju za drogoma i alkoholom, dok isti procenat osjeća sebe sposobnim da se nosi s izazovima. Oko 56 odsto zatvorenika se izjasnilo da osjeća da su drugi odgovorniji za loše stvari koje su se dogodile u njihovim životima, dok 52 odsto želi da vrati ljudima koji su im naudili, 50 odsto pritvorenika nema gdje da potroši veliku energiju. Isti procenat zatvorenika se osjeća beznadežno, a 40 odsto ih ističe da mogu da iskontrolišu svoje ponašanje – navodi Lund.

Koordinator projekta Aleksandra Grujović ističe za „Dan“ da 40 odsto zatvorenika ima problem da kontroliše svoj temperament, dok 38 odsto njih osjeća strah i paniku.

– Oko 400 zatvorenika će proći kroz međunarodno prepoznat Prison SMART program (trening za upravljanje stresom i rehabilitaciju), koji efikasno transformiše matrice razmišljanja, stavove i ponašanja zatvorenika, čime se cilja na prekid ciklusa nasilja u našim društvima u korjenu i na smanjenje broja povratnika. Od svog osnivanja, 1992. godine, Prison SMART se razvio u globalno priznat program koji se primjenjje u više od 60 zemalja i koristilo ga je više od 500.000 zatvorenika – navodi Grujović.

D.B.

---

Potrebna pomoć za rehabilitaciju
Grujović ističe da je za podršku zatvorenicima potrebna veća podrška države i svih privrednih subjekata, kako bi imali što više radionica, treninga i razgovora sa stručnjacima.

– Ovaj program nudi inovativne i efikasne alate s višestrukim dobrobitima, uključujući smanjenje nasilja i agresije, poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja, smanjenje zloupotrebe supstanci, pozitivniji pogled na život, bolje strategije suočavanja i generalno povećanje osjećaja blagostanja. U cilju smanjenja stresa i povećanja otpornosti na stres, varijacija ovog treninga će se ponuditi i za zaposlene u zatvoru, u službama tretmana i obezbjeđenja. Dugoročno, kada zatvorenici i osoblje budu opremljeni vještinama za vladanje nad stresom i nad sobom, poboljšaće se međuljudski odnosi između zatvorenika i između zatvorenika i

osoblja, a ukupna zatvorska klima postaće sigurnija i humanija – navodi Grujović.