Iz Instituta za javno zdravlje reagovali su na podatke iz teksta Istraživačkog centra MANS-a „Testovi u Njemačkoj koštali kao dva PCR aparata”, u kojem ističu da slanjem uzoraka van države nijesu pričinili dodatni ili bespotreban trošak. Istraživački centar MANS-a je prekjuče objavio da su uzorci koji su poslati na testiranje u Njemačku koštali 240.000 eura, što je bilo dovoljno za nabavku neophodne opreme za značajno povećanje kapaciteta za testiranje na virus u Crnoj Gori i opremanje još najmanje dvije laboratorije.

– Institut za javno zdravlje nikada nije bježao od argumentovane i dobronamjerne kritike, već upravo suprotno – svaku kritiku te vrste doživljavamo kao šansu za unapređenje svih usluga i servisa Instituta čemu konstantno težimo. Međutim, bez sagledavanja cjelokupne situacije, provjere tačnosti informacija i dubljeg poznavanja materije teško da se može govoriti o dobronamjernosti kritike koja bi za cilj morala imati boljitak cijelog društva, ali i Instituta kao ključnog elementa društvenog odgovora na pandemiju Kovid-19.

Tačno je da je Institut za javno zdravlje, kao što je i o tome blagovremeno informisana crnogorska javnost, dosad u tri navrata slao kliničke uzorke briseva ždrijela na laboratorijsku obradu u renomiranu laboratoriju u Njemačku. Ako se epidemiološka situacija ne stavi pod kontrolu, na žalost, možemo opet biti primorati da u interesu javnog i individualnog zdravlja testiranje obavimo tamo gdje je to moguće.

Razlog za takvo postupanje je svima poznat, budući da je epidemiološka situacija na terenu, uz enorman priliv uzoraka ka laboratorijama Instituta, te postojeće kapacitete Instituta dovela do činjenice da se vrijeme čekanja na dobijanje rezultata analiza približilo tački kada javno-zdravstveno postupanje i djelovanje ne bi imalo smisla. Dakle, činjenica da se oboljeli ne bi mogli otkrivati na vrijeme, te da identifikacija kontakata i njiihova posledična izolacija ne bi bila moguća – zahtijevali su adekvatnu i neodložnu reakciju. Bez ugrožavanja individualnog zdravlja pacijenata, ali i javnog zdravlja populacije Crne Gore, naša reakcija je morala biti sprovedena odmah, bez mogućnosti bilo kakvog odlaganja. Vodeći računa o profesionalnim standardima, ali i o ekonomskom aspektu, odlučeno je da uzorci budu poslati u laboratoriju Eurofins/LifeCodexx. Slanjem uzoraka u Njemačku, Institut za javno zdravlje nije pričinio dodatni ili bespotrebni trošak, iz razloga što je cijena samih testova u Njemačkoj značajno niža, pa uz uračunatu naknadnu za transport dolazimo do konačne cijene testa koja je skoro ista kao i kada se radi provjera uzoraka u Crnoj Gori. Razlika u cijeni, nastala slanjem testova u Njemačku, iznosi približno 5.000 eura, i nije dovoljna za kupovinu bilo kakvog aparata, a pogotovo ne PCR. Dakle, ništa nije urađeno na štetu budžeta i građana, jer bi novčana sredstva za provjeru ovih uzoraka svakako bila utrošena i da su oni obrađivani u laboratorijama Instituta – navode u reagovanju.

Iz Instituta kažu da se uprkos ovom, ali i mnoštvu različitih ograničenja i izazova sa kojima se suočavaju, ne smije zaboraviti da su od početka pandemije u samom vrhu evropskih država po broju građana testiranih PCR metodom u odnosu na broj stanovnika.

– Od početka epidemije virusa u martu, Institut za javno zdravlje testirao je 87,579 građana. U prvim sedmicama pandemije u prosjeku smo testirali oko 60 građana dnevno, dok danas laboratorije Instituta, iako oslabljene za jednog iskusnog mikrobiologa – doktora nauka, znaju obraditi i između 800 i 900 uzoraka dnevno. Poređenja radi i posmatrano po broju stanovnika – tokom drugog talasa, testiramo oko 500 građana dnevno, a to bi značilo kao da Njemačka testira oko 70.000 ljudi svakog dana. Navedene rezultate postigli smo unapređenjem tehničkih, ali i ljudskih kapaciteta u skladu sa mogućnostima, stanjem na nacionalnom tržištu, međunarodnom tržištu rada, ali i raspoloživim kadrom unutar samog Instituta. U januaru smo na raspolaganju imali tri visokoškolca i četiri tehničara na Odjeljenju za molekularnu dijagnostiku, dok danas u timu imamo pet visokoškolaca i deset tehničara samo na ovom odjeljenju, dok na uzorkovanju, prijemu i dekontaminaciji, te unosu u sistem, uključeno je još dvadeset sanitarnih i laboratorijskih tehničara. Tehnička opremljenost laboratorija Instituta za javno zdravlje je takođe bitno unaprijeđena nabavkom dodatne opreme, tako da su svi naši kapaciteti sada gotovo uvećani za 12 puta. Takođe, želimo da demantujemo navode da je direktor Instituta podijelio „ekskluzivnu” informaciju o brzim testovima, koje je odobrila SZO, sa privatnom laboratorijom „Dijagnostika”, kako bi im pomogao da osiguraju tržišnu prednost. „Dijagnostika” je posljednja uvela brze testove, a prije nje su to učinile skoro sve ostale privatne laboratorije u Crnoj Gori („Milmedika” tokom jula, a nedugo nakon i druge laboratorije: „Invitro”, „Bokamed”, „Dr Zejnilović” itd.) što se vrlo lako da provjeriti – kazali su iz Instituta.

D.B.

---