Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje tražio je od Ministarstva finansija da se budžet za zdravstveni sistem u 2021. godini uveća za 30 miliona eura, odnosno da država odvoji 311.000.000 eura, ali su iz Vlade utvrdili da mogu da računaju na 305.000.000 za funkcionisanje bolnica i liječenje građana. Početni budžet Fonda za zdravstveno osiguranje ove godine je bio 281.000.000 eura, a uvećan je rebalansom za oko 20 miliona. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kazao je za „Dan” da Ministarstvo finansija do kraja godine treba da obezbijedi dodatnih 10.000.000 eura za unaprijed plaćene ljekove i medicinska sredstva u septembru.

– Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje je usvojio predlog budžeta u iznosu od oko 311 miliona eura, dok je Ministarstvo finansija utvrdilo budžet Fonda u skladu sa limitom potrošnje u skladu sa smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za narednu godinu u visini od ukupno 305 miliona eura. Trenutno se radi iznos neizmirenih obaveza za treći kvartal. Vjerujem da ćemo uz podršku Ministarstva finansija bez problema zatvoriti budžet za 2020. godinu – ističe Čirgić.

On objašnjava da su dugovi veći, jer će se tek raditi obračun neizmirenih obaveza za treći četvrti kvartal u 2020. godini.

– U ovom momentu raspolažemo podacima o neizmirenim obavezama po svim osnovama na dan 30.6.2020. godine, koje su iznosile oko 33,6 miliona eura, od čega su dospjele obaveze za plaćanje, a koje nijesu izmirene do 30.6.2020. godine 16,7 miliona eura. Preostale obaveze su ugovorene, ali dospijevaju nakon 30.6.2020. godine. Najveći dio neizmirenih obaveza odnosi se na ljekove i medicinska sredstva prema Montefarmu i privatnim apotekama, 21 milion eura – objašnjava Čirgić.

On kaže da kada je riječ o budžetu za narednu godinu od 305 miliona eura, on će biti na nivou otprilike potrošnje zdravstvenog sistema u ovoj ovoj godini.

– Rebalans se odnosio na tekuću potrošnju, ne na neizmirene obaveze, kao i na zaključak koji se odnosi na obezbijeđenje dodatnih sredstava zbog povećane potrošnje ljekova i medicinskih sredstava, ali svakako da će to uticati na nivo neizmirenih obaveza. Funkcionisanje zdravstvenog sistema u pogledu finansiranja zdravstvene djelatnosti i snabdjevenosti ljekovima, potrošnim medicinskim materijalom i drugim robama neophodnim za obavljanje zdravstvene djelatnosti i pružanje zdravstvene zaštite pacijentima je značajno bolje u odnosu na raniji period. Problemi finansiranja su značajno ublaženi, prije svega zbog zbog opredjeljivanja većeg budžeta za 2019. godinu za oko 32 miliona eura u odnosu na 2018. godinu – kazao je Čirgić.

Pojasnio je da se ne može očekivati da troškovi u zdravstvenom sistemu ne rastu, jer se ne radi o fiksnim troškovima.

– Rast troškova u zdravstvenom sistemu je objektivna okolnost koju proizvodi takav složen sistem kao što je zdravstveni – rekao je Čirgić.

D.B.

---

Potrebna veća sredstva za nove terapije i metode liječenja
Čirgić ističe da su uvođenjem platforeme E zdravlje, koja je omogogućila jednostavniji kontakt osiguranika sa ljekarima, podizanje nalaza, zakazivanjem pregleda i propisivanjem terapija unaprijedili dostupnost servisa.
– U liječenje pacijenata uvode se nove gereracije ljekova, nove dijagnostičke i druge medicinske procedure i terapijski postupci, nabavlja se savremena medicinska oprema, koja za sobom povlači visoke troškove medicinskog potrošnog materijala i visoke troškove servisnog održavanja. Kupovinom nove medicinske opreme podiže se kvalitet zdravstvene zaštite, ali to istovremeno znači i veće troškove zdravstvenog sistema (skuplje održavanje opreme, prateći potrošni materijal, skuplja usluga i dr). U zdravstvenom sistemu troškovi svakodnevno nastaju tokom 24 sata rada – objašnjava Čirgić.