Odlaganje otpada u Nikšiću problem je čije se rješenje u poslednjoj deceniji konstantno najavljuje, ali konkretne aktivnosti u tom domenu predstavnici lokalnih vlasti još uvijek nijesu preduzeli. Bivša postavka kolicije na vlasti, Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija, radila je na projektima vezanim za izgradnju sanitarne deponije, a od sredine 2013. godine, dolaskom na čelo opštine njihovih partijskih kolega, planovi su promijenjeni. Nova lokalna uprava konstatovala je da je bolje rješenje izgradnja energane za otpad, čemu su se usprotivile ekološke organizacije.
Gradnja jednog takvog objekta, smatra Aleksandar Perović direktor Ekološkog pokreta „Ozon“, nije ozbiljna priča jer bi ista podrazumijevala relevantne podatke, procjene, analize, projekcije, te kredibilne i pouzdane partnere. Međutim, u cjelokupnoj priči, ističe Perović, izbjegava se ono što je najvažnije, a to je priča o „protraćenim“ finansijskim sredstvima za sve dosadašnje planove po pitanju odlaganja otpada.
- Način na koji su se najavljivale takve investicije ostavio je prostor da možemo pričati da se tako željelo kupiti vrijeme i zapravo skrenuti pažnja sa onoga što je i te kako bitno za naše sugrađane, a to je da su protraćena značajna finansijska sredstva i još značajnije vrijeme za projekat regionalne sanitarne deponije Nikšić,Plužine i Šavnik. To se svakako ne smije zaboraviti i za to neko trebao da snosi odgovornost, jer postoje preduslovi da se ispitaju kriminalno-koruptivni momenti u cijeloj priči i oko projektne dokumentacije, i oko prolongiranja rješavanja problema postojećeg gradskog smetlišta koje je nanijelo neprocjenjivu ekološku, a i veliku ekonomsku štetu našoj opštini – naglašava Perović.
Iz „Ozona“ su više puta ponavljali , a nadaju se da će do toga i doći, da je prevashodno potrebno da se na nivou Vlade i resornog ministarstva donese politika kako do pravilnog sistema upravljanja otpadom. Bez obzira na sadašnje planove Opštine, u toj ekološkoj organizaciji ipak smatraju da problem sa odlaganjem otpada neće biti uskoro riješen.
- Očigledno je da ni trenutno u lokalnoj upravi ne postoji održivo rješenje za uspostavljanje pravilnog sistema upravljanja otpadom. Proteći će još dosta vode devastiranim i otpadom punim koritima rijeka dok se ne stvore uslovi da se otpadom upravlja na zakonom propisan način – ocjenjuje Perović.
Direktor Društva mladih ekologa Miodrag Karadžić smatra da tretiranje otpada u Nikšiću već odavno odstupa od savremenih standarda i jedno je od ključnih pitanja ugroženosti životne sredine. On podsjeća da se sav otpad iz Nikšića, Plužina i Šavnika još uvijek odlaže na privremenoj deponiji Mislov do koja po zakonu ne smije biti privremena, a i ne ispunjava osnovne standarde za odlaganje otpada.
-Plan za izgradnju energane ne podudara se sa ustavnim opredjeljenjem Crne Gore kao ekološke države. I ranije smo skretali pažnju da izgradnja energane, u kojoj bi se od otpada dobijala električna energija, ne ide u prilog zdravlju građana i zdravoj životnoj sredini.Prilikom sagorijevanja pepela kao nusproizvod dobijao bi se pepeo koji sadrži opasne materije. Količine pepela koje se dobiju tokom sagorijevanja, po projektu energane su planirane da se upotrijebe za proizvodnju cementa ili nekih drugih građevinskih materijala, ali bi vjerovatnije bilo da bi isti završavao na nekoj divljoj deponiji ili bi se odlagao u prirodi – kaže Karadžić, dodajući da se elementi koje sadrži pepeo ne razlažu, a ako dospiju u organizam izuzetno su štetni i kancerogeni. B.Brašnjo
Kecojević: Pregovaramo sa investitorima
Menadžer Opštine Nikšić Živko Kecojević „Danu“ je rekao da sprovode niz aktivnosti kako bi projekat gradnje energane bio realizovan.
- Kako će energana biti građena kroz privatno-javno partnerstvo, već smo obavili razgovor sa nekoliko zainteresovanih investitora. Kada cijelu priču privedemo kraju, biće objavljen tendera i onda će sve zavisiti od nadležnih državnih organa. Stoga i ne bih mogao da preciziram kada bi se sve to moglo desiti – kaže Kecojević.
Sistem za pretvaranja otpada u toplotnu energiju, prema ranijim procjenama, koštao bi oko 50 miliona eura.