DANILOVGRAD - Predstavnici Udruženja Bjelopavlića „Bijeli Pavle“ kažu da u narednom periodu neće sjedeti skrštenih ruku kako bi sačuvali bogatu kulturnu baštinu ovoga kraja i kako ne bi dozbolili da se srpski tragovi postojanja zaborave ili da se zloupotrijebe od novokomponovane montenegrinske ideologije. Predsjednik Udruženja prof. dr Milenko Šaranović, i Pero Radonjić, Miljan Stanišić, Danilo Jovanović i Milorad Dudi Kadić organizovali su posjetu Sretnji, selu u kojem se u 14. vijeku nastanio Bijeli Pavle. Sretnja i dalje čuva sjećanje na pretka Bjelopavlića, a o tome govore i ovdašnji toponimi, poput Pavlovih zgrada i Pavlovih livada. Još uvijek su vidljivi temelji kuće u kojoj je Bijeli Pavle živio, a posebno je atraktivno manje utvrđenje urezano u stijenu iznad Sretnje. Prema nekim podacima to je bila osmatračnica o čemu svjedoče puškarnice, a moguće je da je Bijeli Pavle tu čuvao namirnice.
-Moderna istorija i crnogorski istoričari ponekad pričaju priče koje nam zamagljuju prošlost i pretke. Želimo da odgovorimo na takve tvrdnje, ali ne samo riječima, već i obilježavanjem ovakvih mjesta kao što je Sretnja i tragovi života Bijelog Pavla u ovom naselju. Nema spora da su svi Bjelopavlići nastali baš ovdje u Sretnji i da su se dalje širili prema ravnici, ali i prema Ostrogu i dalje po Crnoj Gori, Balkanu i svijetu. Svima nama početak je Sretnja i Srbin Bijeli Pavle, i svi smo pozvani da obiđemo ovo selo i uvjerimo se svojim očima u tragove postojanja našeg pretka- kaže Milorad Dudi Kadić.
Do Sretnje se dolazi uskim putem od Jelenka, a negdje pri brdu treba dosta muke i vozačke vještine da bi se savladale oštre krivine, veliki usponi, ali i loš put koji je na nekim mjestima prilično oštećen. Ipak, do Sretnje se nekako stigne, ali samo da Pavlovih livada. Dalje se do kućišta i tvrđave poznate pod imenom „Čučaga“ mora pješke. Prije desetak godina do Pavlovih kućišta probijen je put, ali se o njemu niko ne brine pa je moguće samo pješke proći. Posebno atraktivan je dio puta od kućišta do tvrđave. Uskim, uklesanim u stijenu stepenicama, dolazi se do solidno očuvanih bedema sa kojih puca pogled na cijele Bjelopavliće. Bijeli Pavle je odavde kontrolisao ko dolazi iz ravnice, ali i ko mu prilazi sa brda.
-Najvjerodostojni podaci o dolasku Bijelog Pavla u Sretnju objavio je doktor etnologije Milovan Filipović. On smatra da se Bijeli Pavle u Sretnju doselio najkasnije krajem 14. vijeka i legenda o tome je sačuvana u Slavenoserbskom rječniku. Bijeli Pavle je po tom svjedočenju sa Kosova i Metohije došao u Sretnju i nastanio se kod Bana Lužanina Mrdaka. Lužanima su se nazivali najstariji Srbi u ovom kraju i prije dolaska Bijelog Pavla oni su ovdje živjeli, a i danas neka naša bratstva potiču od njih. Nakon nestanka Lužana zbog međusobnih svađa, Vukosava, kćerka bana Mrdaka, je predložila Bijelom Pavlu da ostane na njenom imanju. U to vrijeme ovaj kraj se zove Galići i to ime se pojavljuje u nekim hrisovuljama Ivana Crnojevića iz 15. vijeka - pripovjeda Pero Radonjić.
Odmah pored ostataka kućišta Bijelog Pavla nalaze se zidine kuće Koljenšića koje su napuštene već više od dva vijeka. Predstavnici Udruženja pokrenuli su inicijativu da se ona obnovi i da u pod njenim krovom bude smješten Spomen dom „Bijeli Pavle“. U njemu bi se našli svi istorijski i ostali podaci o početku ovog plemena i onome što su oni bili tokom istorije i borbe za oslobođenje od Turaka, a potom njihove borbe kao Brđana da se prisajedine Crnoj Gori. U to vrijeme, odnosno tokom 18. i 19. vijeka, Crna Gora je bila pijemont Srpstva, pa su Bjelopavlići kao potomci Srbina Bijelog Pavla u Cetinje gledali kao na krunu svoje nacionalne ideje za oslobođenje.
Prema riječima Milenka Šaranovića iznad tvrđave Bijelog Pavla biće postavljena i odgovarajuća spomen ploča kako bi svi znali gdje su došli i odakle potiču Bjelopavlići. On dodaje da će se potruditi da urede put do Sretnje, ali da će posjetioci do Pavlovih kuća i bedema morati pješke.
-Biće to simbolično pokazivanje poštovanje prema našim precima, a na neki način to bi trebalo i da postane bjelopavlićko hodočašće - kaže Šaranović.
I.M.
Sačuvati
srpsku svijest
Milorad Dudi Kadić kaže da najviše manipulacija i falsifikata oko nastanka Bjelopavlića ima baš u ovom kraju. On kaže da je to zbog toga što baš u Bjelopavlićima ima najviše duhovnih svetinja, poput manastira Ostroga i Žderabaonika, drevnih gradova i brojnih tragova prisustva srpskih velmoža i kraljica.
-Uništiti tu svijest znači uništiti sjećanje Brda i Crne Gore. Svjedoci smo da od kada je počelo da radi naše udruženje sve više ljudi, mladih i starih, učenih i manje učenih, dolaze kod nas kako bismo zajedno sačuvali srpsku svijest Bjelopavlića i na taj način odgovorili na sva duhovna iskušenja kojima smo izloženi u ovovremenoj Crnoj Gori - zaključuje Kadić.
Predstavnici Udruženja najavili su da će obići i i ostatke stare crkve na Gradcu Jovanovića, ali i Brijestovu, Rovu i ostala brojna naselja u ovom kraju gdje se i dalje svojim očima i na temeljima očuvanih ostataka prošlosti može učiti istorija plemena. U Udruženju kažu da je to veoma važno, jer samo oni koji znaju ko su i kome pripadaju mogu da računaju da budu poštovani u svijetu i da imaju budućnost.