ŠAVNIK - Svetosavskim saborom bratstva Kosovčića u Pošćenju kod Šavnika juče su počele Svetosavske svečanosti. Tako je nastavljena tradicija duga 422. godine, koliko je i prošlo od spaljivanja moštiju srpskog svetitelja na Vračaru 1594. godine, što pokazuje da se nije u narodu ugasilo sjećanje na Svetog Savu, već ga je duboko ukorijenilo.
Upravo nakon tog događaja Kosovčići njeguju kult i čuvaju tradiciju ovog svetitelja kao zaštitnika svoga doma. Kao i prethodnih četrnaest godina Mitropolija crnogorsko -primorska i Eparhija budimljansko -nikšićka Srpske pravoslavne crkve organizovali su sabor, na kojem su se okupili Abazovići, Aleksići, Bašovići, Batizići, Vojinovići, Radulovići, Kočovići, Dukovići, Golovići, Kovijanići, Pušelje, Sandići, Simunovići, Grbovići, Vukovići, Ćorovići, Odovići, Perišići, Kadići, sa Pošćenja, ali i Memedovići, Pejovići, Ćeranići, Vilotijevići, Pavićevići, Mandići, Mašići, Malovići, Barci i Barani iz obližnjih Duži. Došli su i oni koji potiču od starih Kosovčića, i iz hercegovačkog sela Samobor i to Davidovići, Starovići, Slijepčevići i Popovići kao i iseljeni Konjevići i Milikići, koji slave Svetog Savu zaštitnika svojih domova, ali i brojne zvanice. Služeći svetu liturgiju u crkvi Uspenija presvete Bogorodice i prenoseći blagoslov vladike budimljansko - nikšićkog Joanikija, okupljene bratstvenike pozdarvio je otac Velimir Jovović, naglasivši da su se okupljeni molitvom u svetom hramu majke Božije uzradovali srcem i dušom.
- Gospod nam pokazuje kakav treba da bude naš put. Svjedoci smo ovdje kod nas u Crnoj Gori da je svakim danom sve više sirotinje, čuje se vapaj za koricom hljeba, a sa druge strane vidimo neke druge, gorde ljude koji su se najeli, presitili, naplastili i preplastili. Počela je polako da djeluje ta pravda zemaljska, mada je ona slaba - besjedio je Jovović, naglasivši da treba da bogatimo dušu istinskim pravim Bogom živim i da živimo s njim.
- A da bi živjeli s Bogom moramo da živimo jedni s drugima, da opraštamo , da dijelimo i odbijamo đavolje ponude, poroke i poslastice da živimo čestito i pošteno, kako su to činili naši preci poput Svetog Save - istakao je Jovović.
Druženje je nastavljeno za trpezom ljubavi u domu na Pošćenju, gdje skup blagoslovio otac Draženko Ristić, paroh šavnički, ističući da se bratstvenici sa Duži i Pošćenja okupljaju već deceniju i po obnavljajući tako uspomenu na Svetog Savu.
Skup su svojim prisustvom uveličali Dušan i Jovan Todorović, sin i unuk sveštenonomučenika Jovana Todorovića - Pošćeskog čija ikona krasi sveti hram na Pošćenju.
Zaželivši dobrodiošlicu bratstvenicima domaćin skupa Ranko Kovijanić je naglasio da mu je zadovoljstvo što je baš njemu pripala čast da pozdravi okupljene u ime bratstva Kosovčića, koji vjekovima slave krsnu slavu Svetog Savu, kao zaštitnika svojih domova.
- Sveti Sava je bio misionar i prosvetitelj koji je uveo srpski narod ne samo u vjeru hrišćansku, već i u pismenost, književnost, diplomatiju. Na tom putu duboki su korjeni Drobnjaka, kroz vjekove za krst časni i slobodu zlatnu - kazao je Kovijanić, predajući dio slavskog kolača Miliji Ćeraniću koji se obavezao da iduće godine na dužima bude domaćin slavlja.
Svetosavsku besjedu kazivao je prof. Milorad - Dudi Kadić, naglasivši da mu je čast što mu se ukazala prilika da bude svjedok neobičnog zborovanja koje vjekovima traje, koje postoji i koje se čuva i predaje na vječito pamćenje.
- Od nastanska, pa do današnjih dana su upravo oni putevi kojima je hodio Sveti Sava Nemanjić, pravi Hristov učenik. Svojom vezom sa bogom u stalnom dosluhu sa Hristom, krčio je puteve saznanja, sijao blagodeti gdje god da se zatekao. Ime njegovo ostajalo je odakle je god pošao. Svuda se sjeme njegovo primalo više i jače od svih . Sveti Sava je jedini iz srpskoga roda čija se predanja još uvijek rađaju. Možda baš zbog toga što je dio njegovog duha i praha začet iz ognja, iz one svete vatre sa Vračara još uvijek rominjaju i po našim grešnim glavama i uvijek će nas podsjećati, da je naš jedini pravi i najsigurniji i najsigurniji onaj davno isklesani svetosavski put - kazao je Kadić. O spomeničkom nasleđu Drobnjaka i Pive, ali i čitave stare Hercegovine govorio je prof. dr Goran Komar, naglasivši da stećci predstavljaju karakteristični biljeg kulturnog i istorijskog prostora, predragocjenog u srpskom narodu.
U kulturno umjetničkom programu učestvovala je muška pjevačka grupa KUD „Piva”, kao i pjesnici Ranko Mićanović i Mirko Lale Damjanović. Voditelj programa bio je Velizar Vejo Kasalica, glumac.
L.N.
Obnavljaju Tvrđavu u Kosovim glavičinama
Ranko Kovijanić je naglasio da su bratstvenici izradili krst i spomen -ploču koji će 12. majabiti postavljeni na ostacima Tvrđave u Kosovim glavičinama, iznad sela Pošćenje, na mjestu gdje stradao Vladika Dionisije Kosovčić- Abazović.
- Želja Odbora za očuvanje tog spomen -obilježja čiji sam predsjednik je da obilježje bude i zvanično otkriveno na datum spaljivanja moštiju Svetog Save na Vračaru. Stoga pozivano istoričare i nadležne institucije da do tog datuma porade na istorijskim činjenicama vezanim za Pošćensku Gradinu (Ararat), da se arheološki utvrdi vrijeme gradnje, oblik i ostali detalji. Uz to naš zahtjev je da se poradi i na obnovi i konzervaciji utvrđenja i obiljež mjesto pogibije vladike Dionisija i ostalih bratstvenika. Sve to su preduslovi da ovo kultno mjesto bude uvršteno u kartu vjerskoh turizma u opštini Šavnik u jer se radi o drobnjačkom Araratu - kazao je Kovijanić.
Hristov krst preuzeo
Milija Ćeranić
Kako je istakao otac Draženko Ristić, na predlog bratstvenika Željka Malovića, napravljen je Hristov krst ili krst Svetoga Save, koji će do narednog sabranja u svome domu čuvati Milija Ćeranić.
- Krst će čuvati ne samo dom i porodicu Ćeranića i njegove potomke, već i sve Dužane i sve svetosavce i ljude koji poštuju svoju vjeru pravoslavnu - kazao je otac Draženko.
On je naglasio da je Sveti Sava hodio putem i išao za krstom Gospodnjim.
Željko Malović je moreplovac i nije mogao prisustvovati jučerašnjoj svečanosti, ali je osim idejnog tvorca da krst bude urađen on snosio i sve troškove njegove izrade.