CETINjE – Odbornici Skupštine opštine Cetinje na jučerašnjoj sjednici usvojili su završni račun budžeta lokalne uprave za 2015. godinu. Sekretar Sekretarijata za finansije Zoran Jovićević kazao je da je predlog završnog računa urađen u skladu za svim zakonskim propisima, te da je budžet ostavren u iznosu od 17.349.816 eura, odnosno 98,19 odsto.
– Dobili smo 10.000 eura za realizaciju sanacionog plana koji smo realizovali skoro sa maksimalnim ostvarenjem. Povukli smo 670 hiljada eura kreditnih sredstava za početak radova na poboljšanju vodosnabdijevanja, a odradili smo i faktoring za prevazilaženje tekućih obaveza. Iz budžeta republike, što nam je ovdje često spočitavano, dobili smo samo 53.274 eura.
Što se tiče rashodne strane izvdojio bih činjenicu da su isplaćene sve zarade, kao i sve ostale obaveze i druga potraživanja prema uposlenima, kao i odbornicima, raznim komisijama…. Takođe, uredno uplaćujemo poreze i doprinose i uredno vraćamo obaveze prema ugovoru o reprogramu. Istakao bih i realizaciju socijalnog programa, ali i znatna sredstva koja su izdvojena za sanaciju naših javnih preduzeća, za sport, razne NVO i pojedince, kao i sredstva za kapitalne izdatke u iznosu od 1.273.000 za kanalizacionu mrežu, građevinske objekte, saobraćajnice i kupovinu dijela imovine „Košute” – kazao je Jovićević.
Odbornik SDP-a Nikola Đurašković rekao je da se poslednji završni račun, nažalost, ni po čemu ne razlikuje od prethodnih jer nema ni novih radnih mjesta, ni razvoja, ali ima novog zaduženja od 10 miliona eura.
– Zato me iznenađuje priča gospodina Jovićevića o uspješnosti lokalne uprave, kvalitetnoj sanaciji i stabilizaciji finansija. Nadam se da ste vi izračunali da su vam tekući prihodi, mimo donacija, kredita, transfera i Egalizacionog fonda, nepunih milion eura. Ako mi kažete da je od 17 miliona budžeta, odnosno od sedam i sedamsto, uspjeh ostvariti milion tekućih prihoda, ja ću se ozbiljno zamisliti nad svim onih što sam prethodnih godina ovdje govorio. Ali svi ovdje dobro znamo da to ne samo da nije uspjeh nego je daleko od uspjeha. Kredit od 10 miliona koji ste uzeli jasno kaže da je za sanaciju javnih finansija. Dakle, nečemu što je dobro ne treba sanacija. Pitam se, ako ste sa 10 miliona stabilizovali javne finansije, zašto opet zaposlenima u prestonici kasne plate. Strašno je važno da baratamo činjenicama jer ovdje govorimo o uspjehu grada koji duguje 20 miliona – kazao je Đurašković, naglasivši kako se nada da naredne godine tokom priče o završnom računu neće biti priče o kašnjenju plata nego da će se uredno isplaćivati.
Uz pohvale na predlog završnog računa, odbornik DPS-a Momčilo Martinović kazao je da nije saglasan sa ocjenom da se prestonica zadužila za još 10 miliona „jer smo sanacionim planom prevazišli, odnosno reprogramirali određene kreditne obaveze”.
– Dug se dakle nije uvećao, nego je refinansirao određene obaveze – kazao je Martinović.
Odbornik SDP-a Mirko Stanić kazao je da je dug prestonice 2011. godine bio nekih pet do šest miliona, a da je on na odborničko pitanje prije otpilike godinu i po dobio odgovor da prestonica duguje 14 miliona eura.
– Pošto se tačka zvala kreditno zaduženje prestonice na 10 miliona, 15. maja 2015. godine smo podigli kredit, a ne nikakvu pomoć ili refinansiranje – kazao je Stanić ističući da opština Cetinje danas spada u red najzaduženijih opština u Crnoj Gori jer je, kako je rekao, njen fiskalni kapacitet za vraćanje dugova ubjedljivo najmanji od svih opština koje su toliko dužne. Z.P.
Disproporcija u zaradama
U nastavku sjednice odbornici su razmatrali odluke o zaradama lokalnih funkcionera, te primanjima lokalnih službenika i namještenika. Obrazlažući odluke, sekretar za finansije Zoran Jovićević istakao je da je lokalna uprava postupila u skladu sa zakonom.
– Saglasili smo se da starješinama smanjimo koeficijent, međutim, što se tiče ekspertskog i izvršnog kadra, tu nismo nego smo ostavili onako kako je zakon limitirao i tu smo dali maksimalne koeficijente. Uz to, iskoristili smo mogućnost koju zakon dozvoljava – da damo dodatak na zarade vatrogascima spasiocima zbog otežanih uslova rada i namještenicima sa najnižim koeficijentima. Vatrogascima ide dodatak do 15 odsto, a namještenicima sa najmanjim koeficijentom do 10 posto – kazao je Jovićević.
Iz odborničkih klupa SDP-a čulo se mišljenje da odluka pokazuje ogromnu disproporciju u zaradama između rukovodećeg kadra i službenika.
)){kind=small}
