NIKŠIĆ – Jedno od najstarijih bratstava u Banjanima, Komnenovići, okupili su se na duhovni praznik Usekavanja glave Svetog Jovana Krstitelja da proslave hramovnu slavu svoje crkve. Slavskom okupljanju prisustvovalo je šezdesetak Komnenovića svih generacija iz Nikšića, Podgorice, Trebinja, Bileće, Herceg Novog, Tivta i njihovih gostiju. Najmlađi svečar bila je šestomjesečna Ksenija Komnenova, a najstariji 67-godišnji Drago Vasiljev Komnenović. Svetu liturgiju u Crkvi Svetog Jovana na Tupanu služio je banjanski paroh Radenko Koprivica.
Nakon rezanja slavskog kolača, bratstveničko okupljanje je nastavljeno u selu Komnenovića, Lastvi, gdje je domaćin Milan Komnenović sa sinom Dušanom priredio trpezu ljubavi. Sveti Jovan Krstitelj, slava crkve i sela Komnenovića, bila je prilika da se sretnu braća i rođaci, prisjete priča o svom zavičaju i zaigra neizostavna „plojka“ i fudbal. Cijeli Banjani su poslednjih decenija doživjeli egzodus, jer su stanovnici trbuhom za kruhom napustili rodni kraj i preselili se u gradove, a ista sudbina zadesila je i selo Komnenovića koje je u Banjanima poznato kao „Lastva čivijina“.
Kako se čulo na proslavi, ova slava bila je najmasovnija do sada, a buduće će biti još posjećenije kako bi se najmlađe generacije koje žive u različitim gradovima upoznale i zbližile. Komnenovići dovršavaju obnovu Crkve Svetog Jovana na Tupanu koja je jedna od najstarijih bogomolja u Banjanima i kao takva zaštićena je zakonom još pedesetih godina prošlog vijeka.
Prema ktitorskom natpisu iznad vrata crkve, zavjetna crkva Komnenovića doživjela je više obnavljanja, prvo još 1510. godine, sledeće sredinom 19. vijeka. Poslednje obnavljanje je bilo 1987. godine, a u najnovijem obavljena je kompletna sanacija i rekonstrukcija crkve koju su podigli stari Komnenovići, koji su pripadali plemićkom staležu Stare Hercegovine i kao takvi učestvovali u Kosovskom boju.
Današnji Komnenovići, potomci su predaka koji su preživjeli turski pogrom u 17. vijeku, kada su raseljeni sa svojih ognjišta u selu Tupan koje su morali napustiti i naseliti se u Lastvi koja je desetak kilometara sjevernije od današnje crkve i sela u kome sada žive bratstva Kilibarde i Erakovići.
U crkvi je postavljena hidroizolacija, uređen prostor oko hrama, dovršavaju se radovi na novom ikonostasu koji će imati pozlaćene ikone u mozaiku. Freskopisanje crkve finansirala je porodica Branka Tupanjca, ktitora hercegovačke Gračanice u Trebinju, koji je i sam izdanak bratstva Komnenovića, kao i brojne druge porodice iz Hercegovine, Šumadije, Like i sa Romanije, među kojima su i Tupanjani, Jolovići, Nikolajevići, Tesle. Planirano je da se osvećenje rekonstruisane Crkve Svetog Jovana obavi za sledeće praznovanje hramovne slave.
Ž.K.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.