Iz nevaldine organizacije „Breznica“ pozvali su predstavnike lokalne vlasti da makar jedna od ulica u gradu ponese ime jednog od prvih ekologa na prostoru bivše Jugoslavije, Aleksandra Cana Janićijevića. Ekolozi zamjeraju sadašnjoj lokalnoj vlasti, ali i prethodnima, što nijesu slijedile ideje Janićijevića, već su se držali strogo uskih ličnih interesa. Naglašavaju da je Janićijević bio zagovornik očuvanja svega onoga starog a vrijednog, po čemu su se Pljevlja razlikovala i bila ispred mnogih drugih.
– Zaljubljen u svoja Pljevlja, pun fantastičnih ideja, neiscrpne energije, borac za zdravu životnu sredinu i čistu Taru, okupljao je ljude sličnih i istih ideja. Kao stalni saradnik „Pljevaljskih novina” objavljivao je brojne tekstove koji će ostati kao svjedočanstvo i značajni dokument i o jednoj borbi,čovječnosti i humanosti. Dvadeset četiri godine kasnije, Cana Janićijevića se sjeti samo predsjednik Opštine u svojim nadahnutim govorima, kada se želi obračunati sa svojim neistomišljenicima iz civilnog sektora, tako što pomene ovog začetnika građanskog bunta i čovjeka koji nije želio da se miri sa sudbinom koju su Pljevljima decenijama unazad kovali podgorički vlastodršci uz svesrdnu asistenciju domaćih skutonoša - navodi se u saopštenju „Breznice“ koje je potpisao izvršni direktor Milorad Mitrović.
- Za ovog vizionara zaštita životne sredine, očuvanje tradicionalnih vrijednosti, prirodnih dobara i zdravlje građana su uvijek bili na prvom mjestu Ekološko društvo „Biserka“, čiji je Cane bio predsjednik i koje je prestalo sa radom i ugašeno po sili zakona 2012. godine, ali na svu sreću, njegov rad je prošle godine obnovljen i ono bar postoji, ako ništa drugo, a onda kao simbol prvog ekološkog društva u bivšoj SFRJ. Nažalost, niko se za sve ove godine, nakon njegove smrti nije sjetio da se na bilo koji način „oduži“ čovjeku koji se borio za bolji život svih nas, da recimo, pokrene inicijativu da se dio grada ili neka od ulica u Pljevljima nazovu njegovim imenom, a Cane je zaslužio i mnogo više. Nije dobio ni ulicu sa svojim imenom ni na periferiji grada. Niko od dosadašnjih vlastodržaca nikada nije našao za potrebu da predloži, da bar neka makar i slijepa ulica ili sokak nazovu imenom Aleksandra Janićijevića. O podizanju spomenika u rodnom gradu da i ne govorimo.Umjesto toga lokalni političari su imena ulica predlagali i usvajali po nazivima sela iz kojih su došli, tako da danas imamo čitav spektar zvučnih naziva ulica poput: Bobovske,Gotovuške, Premćanske, Boljanićke, Tarske, Glasinačke i drugih - navodi se u saopštenju NVO „Breznica“ i poziva lokalna vlast da što prije iznađe rešenje kako bi se od zaborava spasilo ime prvog pljevaljskog ekologa. Iz „Breznice“ poručuju da su oni svjesni zbog čega Janićijević nije bio po volji ni ranijim ni današnjim političarima, jer on nije ispred opšteg interesa isticao svoj lični interes.
- Janićijević je hrabro i neustrašivo opominjao na sve manjkavosti na sve probleme, koje političari zbog svojih ličnih karijera ne izgovaraju ni šapatom kada ostanu sami. Teško je objasniti zašto je to tako, ali je jedno sigurno, a to je da je Cane gledao veoma daleko, toliko daleko da ni dan-danas odgovorni i samohvalni pojedinci na vlasti, raznih političkih opredeljenja, još uvijek nisu, niti mogu shvatiti veličinu njegove ideje koju je zagovarao, a kamoli da je realizuju. Cane nije htio i nije želio da ćuti i da nijemo posmatra put u sunovrat, kao što su svih ovih godina Pljevljaci, pomireni sasudbinom, uglavnom ćutali i posmatrali apokalipsu - navodi se u saopštenju NVO „Breznica”. B. Je.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
