NIKŠIĆ - Žitelji Lukova liturgijski i saborno proslavili su juče praznik Rođenja Sv. Jovana Krstitelja i Preteče kojem je i posvećena seoska crkva. Svetu liturgiju služili su protojerej stavrofor Dragan Krušić i sveštenik Mirko Vukotić. Osveštan je i prerezan slavki kolač i obavljeno pričešće vjernog naroda. Protojerej stavrofor Krušić besjedio je da je Sv. Jovan Krstitelj ključna ličnost u domostroju našega spasenja, on je onaj koji je blagovijestio dolazak gospodnji riječima „Pokajte se jer se približi carstvo nebesko“. Pripremio je ljudski rod, istakao je protojerej Krušić, za spasiteljev dolazak i blagovjestitelj je pokajanja.
-Ono drvo koje rađa ploda ono donosi plod za život vječni. To su one duše koje se istinski kaju za svoje grehove, koji ih uviđaju. Da se čovjek istinski pokaje, preobrazi dušom i tijelom, da uvidi svoje grehove koje je činio i da se ne vraća na taj pređašnji grehovni život i to prljanje u strastima ovozemaljskim već da ode preporođen silom božijom, silom Sv. i životvornoga Duha - besjedio je protojerej stavrofor Krušić.
Ključna uloga Sv. Jovana Krstitelja, istakao je on, bila je na rijeci Jordanu kada je krstio Isusa Hrista, i tim činom spasitelj nam pokazao put spasenja, put kojim nas otvaraju vrata carstva nebeskoga. Lukovska crkva, besjedio je protojerej stavrofor Krušić, praznik rođenja najvećeg od žene rođenog, koji je u narodu poznat i kao Ivanjdan, proslavlja u svom velikom sjaju, a sve je više onih koji dolaze na svetu službu.
- Danas smo se sabrali na mjestu gdje su se sabirali vaši preci, i gdje bi ljepšte nego u crkvi predaka. Oni su ovu crkvu zidali s velikom vjerom, ljubavlju, sa velikom žrtvom u tim teškim i oskudnim vremenima. Zidali i sagradili su se da su u njoj molite vi njihovi preci, da slavite ime božije onako kako su ga oni slavili i da svu nadu položite na gospoda boga onako kako su oni polagali u teškim i presudnim vremenima. Ovdje i ubuduće da se sabirate, svoju djecu krštavate, da se nevjenčani vjenčavaju, neispovijeđeni ispovijedaju i pričešćuju svetim tajnama Hristovim - kazao je protojerej Krušić.
Crkva Sv. Jovana u Lukovu, rekao je predsjednik Crkvenog odbora Ljubomir Jovanović, jeste građena u teškim vremenima. Sadašnji hram, kazao je on, sagrađen je krajem 19. vijeka, ali je na njegovom mjestu postojala mnogo starija crkva, građena od lučevog drveta.
-Ivanjdan je za vrijeme Kraljevine Jugoslavije na ovom mjestu okupljao cijelo lukovsko pleme. Onda je došlo opet jedno teško vrijeme, vrijeme komunizma pa je naše saboravanje iščezlo, a crkva je dugo služila za odlaganje raznog materijala. Dolaskom mitropolita Amfilohija na tron crnogorsko-primorske Mitropolije situacija se promijenila, za nas na bolje. Uz pomoć i trud našeg pređašnjeg paroha Vasilija Brborića crkvu smo počeli paziti, službe se služe, a mi se sabiramo - rekao je Jovanović.Teška vremena za pravoslavni narod u Crnoj Gori, ipak, smatra on, još uvijek nijesu prošla. Postoje nasrtaji na naše svete hramove, a na „snazi“ je i progon sveštenstva i monaštva.
-Svi smo svjedoci te naše tragedije. I ovdje na Lukovu bilo je pokušaja otimačine crkvene zemlje, ali se sa Bogom ne može ratovati, jer je jači od svega i od svih. Tako je nas kod predačke crkve svake godine sve više, a naši sabori su sve ljepši - istakao je Jovanović.
Domaćin ovogodišnjeg sabranja na Lukovu i hramovne slave bio je mještanin Petar Markov Đurđevac sa porodicom, a za narednu godinu te obaveze se prihvatio Branko Vučković.
Jučerašnjem sabranju osim Lukovljana prisustvovala su i njihova braća po Hristu iz susjedne Župe i Dragovoljića, a prigodnim riječima svima su se obratili Mulun Đurđevac u ime domaćina, i besjednik Baja Krulanović.
B.Brašnjo
Tri zvona okupljaju narod
Crkva u Lukovu bila je poharana prije jednog vijeka, kada je austro-ugarski okupator skinuo njena zvona, koja su, navodno, potom pretopljena u topovska đulad. Na zvoniku je ostalo samo jedno, koje je, zbog teškim vremena, samo povremeno i stidljivo pozivalo na molitvu one tada malobrojne vjerne i neustrašive. Prije nekoliko mjeseci Lukovljanin Radojica Radović u znak sjećanja na svoje pretke i za dušu svog preminulog oca Mirka, djeda Radojice čije ime nosi, i babe Margite, crkvi je darivao dva zvona, koja danas, sa preostalim jendim, u svojoj punoći pozivaju žitelje na svetu službu. Crkva na Lukovu, koju su inače gradila tamošnja bratstvaĐurđevac, Radović, Jovanović, Škuletić, Vučković, Đukanović, Jocović, Vukotić, Marković i Perošević, u proteklim godinama više puna je obnavljana.