BIJELO POLjE –U okviru centralne javne rasprave povodom izmjena i dopuna Statuta SO Bijelo Polje, održane u skupštinskoj sali, čulo se dosta predloga na koji način unaprijediti najvažniji pravni akt lokalne uprave. Predsjednik SO Džemal Ljušković kazao je da sve rade kako bi statut bio urađen na najbolji način i da bi se unaprijedio rad svih organa u lokalnoj upravi. Osim njega, izmjene i dopune su obrazlagali glavna opštinska administratorka Marina Petrić i sekretar SO Ajsela Pačariz, kao i Zoran Bošković, član radne grupe za izmjenu statuta.
Jedna od novina u predloženom statutu predviđa da predsjednik SO funkciju obavlja volonterski.
Najviše primjedbi i predloga imali su predstavnici nevladinih organizacija i mjesnih zajednica. Kako je kazao Zdravko Janjušević, izvršni direktor Bjelopoljskog demokratskog centra, sastanak je bio pun pogodak jer je iskorišćena šansa da se predlože izmjene koje mogu doprinijeti poboljšanju saradnje civilnog sektora sa organima lokalne uprave.
– Dosadašnjim statutom nijesu bili precizno definisani mehanizmi djelovanja nevladinih organizacija, niti oblici saradnje. Zato Bjelopoljski demokratski centar traži da se izmijene statut i poslovnik o radu. Na taj način bi se na dobre osnove postavila saradnja između civilnog društva i lokalne uprave – rekao je Janjušević.
On je dodao da su tražili izmjene nekoliko članova koji definišu djelovanje nevladinih organizacija. To je prije svega član 112, koji ne definiše oblike i mehanizme finansiranja civilnog sektora iz opštinskog budžeta.
– Istina, izdvajaju se sredstva na godišnjem nivou za ove namjene, ali statutom nijesu definisani kriterijumi i postupak raspodjele finansijskih sredstava. Najvažniji pravni akt mora da definiše da se jedan odsto tekućih budžetskih sredstava izdvaja za programe nevladinih organizacija. Važno je i da Opština donese odluku utemeljenu na statutu da se zemljište u vlasništvu lokalne uprave dodjeljuje na korišćenje nevladinim organizacijama. Ti mehanizmi bi doprinijeli boljoj saradnji, ali i efikasnijem djelovanju NVO na lokalnom nivou – kazao je Janjušević.
Prema njegovim riječima, treba najmanje dvaput godišnje organizovati sastanke sa čelnicima Opštine i SO, da sve bude transparentno i da se izvještaji objavljuju na opštinskom sajtu. Taj predlog su predstavnici radne grupe odmah prihvatili.
Uglješa Prebiračević, predstavnik Saveza nevladinih organizacija, zatražio je da se izmijeni član koji se odnosi na sazivanje Savjeta za međunarodnu saradnju i evropske integracije.
– Statut mora pretrpjeti ozbiljne promjene, prije svega da bi nam svima bio olakšan rad, ali i zbog toga što predstoji usvajanje Zakona o lokalnoj samoupravi, koji je prošao javnu raspravu i nalazi se u skupštinskoj proceduri. Kad taj zakon bude usvojen, svaka opština, pa i naša, moraće upodobiti i uskladiti svoj statut – rekao je Prebiračević.
Ranko Krkalović, predsjednik mjesne zajednice Rakonje, kritikovao je lokalnu upravu zbog neefikasne saradnje.
– Funkcionisanje MZ je u velikoj mjeri dovedeno u pitanje, a naš značaj je veliki. Nema uslova da radimo kao treba, što novim statutom treba promijeniti. Prije svega moramo dobiti svoje prostorije, ali i sredstva za rad i finansije koje su predviđene, a do kojih ne možemo da dođemo jer je Opština stalno u blokadama i finansijskim problemima. MZ Rakonje je jedna od najvećih, a nema kancelariju, zbog čega sam prinuđen da sve radim u svojoj kući – ukazao je Krkalović.Predstavnici radne grupe su najavili osnivanje mjesnih centara radi efikasnije saradnje s lokalnom upravom i stvaranja boljih uslova za život mještana. M.N.
MZ Ravna rijeka bez kancelarije
Hadži Dragiša Jeremić, predsjednik mjesne zajednice Ravna rijeka, koja je prostorno jedna od najvećih u Crnoj Gori, tražio je bolje uslove, s obzirom na to da nemaju ni prostorije za rad.
–Telekom se uselio još prije pet decenija, i jednostavno ne možemo da odgovorimo svojoj funkciji na pravi način – kazao je Jeremić.
)){kind=small}
