KOLAŠIN – Povodom sječe stabla kod stambene zgrade u blizini hotela Bjanka, posječenih prije dva dana na insistiranje stanara, jer su ona navodno ugrožavala zgradu, oglsio se direktor NVO Natura Mikan Medenica, ekolog koji više decenija čuva i štiti eko -sistem u gradu na Tari. Medenica kaže da će u narednom periodu, kako bi se spriječile slična dešavanja, NVO Natura pokrenuti priču oko nadležnosti o zelenilu koje se nalazi na gradskim površinama a u privatnom je vlasništvu.
- Pokrenućemo priču o zelenilu koje se nalazi na gradskom zemljištu, a u privatnom je vlasništvu jer se i za to neko mora oglasiti nadležnim. Odluku o tome koje je stablo opasnost, a koje ne, treba da donosi tim ljudi, različitih struka. Ne smijemo više dozvoliti slične sitaucije, jer se može desiti da bude posječeno i neko izuzetno vrijedno stablo- kazao je Medenica dodajući da je njegovo mišljenje da na urbanizovanoj površini koja je u privatnom vlasništvu trebalo da se definiše odlukom ili kako već, kako da se postupa sa zelenilom koje se nalazi u urbanom dijelu grada.
Prema njegovim riječima Uprava za šume ne bi trebala da bude nadležna za gradsko građevinsko zemljite, to bi ipak trebalo da bude neko drugi i zbog toga će on i njegova organizacija pokrenuti inicijativu.
- Izlazili smo na teren na poziv stanara ali mi smo nadležni samo za javne površine one koje su u vlasništvu opštine, države. Kao komisija bili smo tamo i s obzirom da je to privatna imovina morali smo se oglasiti ne nadležnima. Ipak tu postoji jedana pravna praznina, jer na gradskom- građevinskom zemljištu koje je u privatnom vlasništvu pretpostavlja se da niko nije nadležan – pojašnjava Medenica dodajući da se tu treba odrediti neka nadležnost so bzirom na to da se radi o gradskoj površini i da se ipak mora voditi računa šta se može a šta ne posjeći, bez obzira bilo to javno ili privatno zemljište.
- Kao pojedinca i neko ko se bavi zaštitom životne sredine meni je žao svakog stabla koje se posječe ne samo u gradu već uopšteno, a koje je staro više desetina godina. Treba imati na umu da ipak treba 70 do 80 godina da jedno takvo stablo poraste. Postoji tu još jedan problem koji treba da se uzme u obzir, stabla koja rastu u gustom naseljenom prostoru ne bi trebalo da se dozvoli da rastu previše visoko, trebalo bi da se potkresuju, ali niko u ovom slučaju nije mogao garantovati da ta stabla koja su posječena neće pasti. Jeste da je bila mala vjerovatnoća ali ipak postoji neki osećaj nesugurnosti tih ljudi koji žive u neposrednoj blizini i ako su i njihova mišljenja bila podeljena, nisi svi bili za to da se stabla sijeku – ističe Medenica dodajući da je neko od tih stabla moglo da padne i neko nastrada.
- To je jedna velika odgovornost koju čovjek ne može lako prihvatiti jer postoji neka izvjesna doza opasnosti da u jednom momentu bude neka situacija u kojoj to stablo može pasti i napraviti nesagledive posledice – podvlači Medenica.
On je podsjetio i na savim neopravdanu sječu stabala prošle godine na privatnom posjedu koje je izazvalo revolt sugrađana.
Sječa drveća se obavljala u okviru pripremnih radova na urbanističkoj parceli, koja je u privatnom vlasništvu. Tada su okupljeni građani tvrdili da mjesto sječe nije bilo propisno obilježeno, da radnici koji su obarali stabla nisu imali propisnu zaštitnu opremu. Građani su podnijeli prijave Komunalnoj policiji, ali i inspekciji za zaštitu prostora. Najavili su i pokretanje incijative da lokalni parlament donese odredbe o upravljanju zelenim površinama. Međutim, do danas Opština nije ništa uradila po tom pitanju, već se oglašava kao nenadležan organ kada je u pitanju privatno urbanizovano zemljište u gradskom jezgru.
J.Š.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
