KOLAŠIN – Opština Kolšin bukvalno mora da se bori kako bi dobila prihod koji joj sleduje od koncesionih naknada na šume i vodu. Sekretar Sekretarija za za finansije Goran Rakočević kaže da je postala prakasa ili možda učestala greška onih koji potpisuju naloge, pa prihodi Opštine Kolašin sve češće završavaju u kasi drugih opština, a onda slijede dugotrajni procesi povraćaja novca. Tako, kaže Rakočević, gledano sa bilo koje strane kasa Opštine Kolašin trpi deficit zbog grešaka nekih ili nekog drugog.
Rakočević naglašava da je opštinska kasa oštećena za veći iznos zbog neuplaćivanja konecesija za šume. On podsjeća da se još u januaru 2017. godine obratio Upravi za šume tražeći na uvid ugovore sa koncesionarima kako bi imao uvid koliko je po tom osnovu Opština oštećena ali, kako tvrdi, odgovor od Uprave za šume Opština Kolašin još nije dobila.
– Bez odgovora Uprave za šume, to jest uvida u koncesione ugovore, ne možemo ustanoviti tačan iznos dugovanja. S obzirom na to da ovoliko dugo ne odgovoraju, imam osnova da sumnjam da nešto kriju. U najmanju ruku mislim da je to neodgovorno ponašanje jedne državne institucije – kaže Rakočević i dodaje da je iznose za koncesiju za vode bilo lakše utvrditi, jer su znali koliko je fabrika vode na teritoriji opštine Kolašin.
– Država dodjeljuje koncesije i vrši njihovu naplatu preko Državnog trezora, a lokalne uprave nemaju uvid u dio prihoda koji im prema zakonu pripada. Zbog toga opštine nijesu u mogućnosti da utiču ni na naplatu prihoda, što onemogućava realno planiranje budžetskih prihoda – pojašnjava Rakočević i dodaje da po zakonu opštini pripada 70 odsto naplaćenih prihoda od koncesionih i drugih naknada za eksploataciju prirodnih bogatstava koja se nalaze na njenoj teritoriji.
Kako je konstatovao revizor završnog računa budžeta Opštine Kolašin za 2016. godinu, po osnovu koncesionih naknada za eksploataciju šuma nenaplaćena potraživanja na kraju prošle godine iznosila su 411.473 eura, a lokalnoj upravi od toga pripada 288.031 euro. Revizor upozorava kako bi trebalo ubrzati napalatu tih prihoda, jer postoji mogućnost zastarijevanja duga.
I predstavnici bivše vlasti svojevremeno su upućivali na ovaj problem i naglašavali kako nikada nijesu imali tačne podatke koliko se šume posiječe, na koju površinu je data koncesija, ko su koncesionari, niti koliko novca treba po tom osnovu da bude opštinski budžetski prihod.
– Uzaludno smo pokušavali i u Poreskoj upravi da dođemo do tih podataka. Žalili smo se i što je lokalnim upravama onemogućeno da učestvuju u radu tenderskih komisija koje dodjeljuje koncesije. Čak smo tražili da Uprava za šume što hitnije na svom sajtu objavi sve ugovore, kako bi javnosti bili dostupni podaci o količini šume koja se godišnje siječe na teritoriji naše opštine, ali sve je bilo uzaludno – saopštili su predstvnici bivše vlasti koju su činili DPS i Grupa birača, dodajući da se makar u tom dijelu slažu sa aktuelnom vlašću da je Kolašin oštećen po pitanju prihoda od koncesija.
J.Š.
Gdje se radi, tu se i griješi
Iz Poreske uprave saopštavaju da je moguća greška nastala prilikom usmjeravanja sredstava lokalnim upravama, kao i zbog grešaka koncesionara koji istovremeno uplaćuju srdstva za dvije ili više opština na čijim teritorijama sijeku šumu.
– Iako su, prilikom plaćanja naknade, obveznici dužni da na nalogu za plaćanje upišu šifru opštine na čijoj teritoriji se nalazi šuma koju eksploatiše, oni to ne učine uvijek. Tako koncesinonar uplati koncesije za dvije ili tri opštine jednim nalogom i ne razdvoji iznose koji pripadaju opštinama i sredstva odu na račun jedne – objašnjeno je iz Poreske uprave.