Mještani nemaju mirnog sna ni 14 godina nakon izbijanja katastrofalnog klizišta površine 12 hektara u selu Mojdež, jer sanacija hidrotunela Potkop nije okončana. Klizište je je uništilo tri porodične kuće, trajno oštetilo 20 domova, osam austrougarskih mostova, izvorišta i čitava imanja sa zasadima 1.000 stabala maslina.
Strahuju da će visok vodostaj u Potkopu biti inicijalna kapisla za ozbiljnu nevolju.
Milorad Velaš, mještanin čija je porodična kuća 2004.godine teško oštećena, nekadašnji predsjedik MZ Mojdež i direktor Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture Herceg Novi, kazao je da je MZ još jednom uputila apel nadležnim lokalnim i republičkim organima da preduzmu hitne mjere, kako bi se selo zaštitilo od propadanja.
-Dvije godine je prošlo otkako se čeka na realizaciju prve faze projekta sanacije Potkopa, nakon što su u organizaciji Direkcije za javne radove Crne Gore radnici firme ,,Bi Kod” iz Podgorice prokopali 197 metara novog tunela.Preostalo je dvadesetak metara do spajanja sa prvom stijenskom masom na 360. metru Potkopa, što je osnovni uslov da se onemogući kruženje podzemnih voda, koje predstavljaju potencijalnu opasnost za okolne kuće, na kojima su primjetne nove pukotine, kazao je Velaš.
On je istakao da dio žitelja koji žive u dvadesetak kuća izloženih djelovanju podzemnih voda osjeća zebnju zbog mogućnosti da padina sklizne, jer su nove pukotine vidljive.
Posebno je istakao da potencijalnu opasnost predstavlja akumulacija oko 600 kubika „zarobljene” vode na 340. metru Potkopa.
-Radnici firme ,,Bi Kod” su od juna 2014. do oktobra 2015. uspjeli da saniraju obrušeni dio tunela. Preduzeće ,,Vrdnik” je radilo i napravilo odstupanje tri i po metra od nivoa ulaza u stari Potkop, zbog čega je i došlo do ponavljanja radova. Radnici kompanije ,,Bi Kod” su, za razliku od izvođača ,,Vrdnika”, posao uradili profesionalno, u skladu sa projektom i standardima, smatra Velaš.
Naglasio je da ne razumije zašto se od tada ne radi ništa da se dovede do kraja spajanje s preostalih dvadesetak metara tunela, čime bi se regulisali poremećeni podzemni tokovi mojdeških izvorišta.
-Zalud su došli do vrata kad nisu ušli unutra, jer ništa nije riješeno u cilju eliminisanja uslova za dalje stradanje sela Mojdež, upozorio je Velaš.
Naglasio je da su se žitelji Mojdeža obratili nadležnima u lokalnoj samoupravi, Ministarstvu održivog razvoja i turizma i Direkciji za javne radove Crne Gore da hitno pokrenu aktivnosti da se do ljeta završe pripreme kako bi se nastavilo s radovima u cilju spajanja s portalom starog Potkopa i na taj način omogućilo vodama da slobodno otiču.
Podsjetićemo da je, u organizaciji Direkcije za javne radove Crne Gore, za prvu fazu sanacije Potkopa opredijeljeno oko 852.000 eura.
Radovi su se izvodili po projektu firme „Geoportal“ iz Ljubljane, čiju reviziju su uradili stručnjaci sa Građevinskog fakulteta iz Podgorice.
Projektom sanacije Potkopa u tri faze obuhvaćene su mjere regulisanja i dreniranja voda iz podzemnih tokova mojdeških izvorišta u cilju otklanjanja potencijalne opasnosti od pokretanja novog klizišta.
Drugom fazom predviđena je sanacija od 360 metara u krečnjačkoj zoni starog Potkopa do 600. metra, gdje je došlo do izbijanja vodopropusnog čepa, a što je prouzrokovalo klizište prije 13 godina.
Trećom fazom projekta bilo bi obuhvaćeno probijanje do 670. metra.
-Za drugu fazu raspisano je javno nadmetanje početkom 2016.godine, izabran je najpovoljniji ponuđač, ali je zbog žalbene procedure tenderski postupak još u toku. Procijenjena vrijednost ovih radova je 286.000 eura. Radovi se mogu izvoditi u sušnom periodu, kada je nivo podzemnih voda u tunelu najniži, saopšteno je nedavno iz Direkcije javnih radova.K.M.
Ni odštete, ni krivca
Velaš je posebno istakao da, osim evidentne materijalne štete i fizičkih oštećenja na kućama, finansijska procjena štete nikad nije urađena. Mještanima nikada nije isplaćena bilo kakva finansijska pomoć kako bi sanirali štetu, već su sve radove sam finansirali. Takođe, nikada nije utvrđen krivac za izbijanje klizišta. Velaš naglašava da neko mora snositi odgovornost za štetu nanesenu selu i njegovim žiteljima.
-Postoji tužba 40 mještana za nadoknadu štete i ona čami negdje u sudu, po ladicama vjerovatno. Niko ne pokreće dalje aktivnosti, rezigniran je Velaš.
)){kind=small}
