Direkcija javnih radova trebalo bi da uskoro raspiše tender za istraživanje i izradu projekta sanacije klizišta u Herceg Novom.
Riječ je o klizištu velikih razmjera, veličine preko tri hektara, koje obuhvata dio Jadranske magistrale, stambene zgrade i porodične kuće od dijela magistrale koji gravitira centru grada do crkve Sv. arhangela Mihaila u centru Starog grada i srednjevjekovne tvrđave Kanli kula.
Tek nakon ovog posla, može biti nastavljena izrada glavnog projekta rekonstrukcije – konstruktivne sanacije, restauracije i konzervacije pomenute tvrđave.
Kako je kazao član stručnog tima na ovim poslovima prof. dr Dušan Lučić sa Instituta za građevinarstvo, realno bi bilo očekivati da ispitivanje i projektovanje bude završeno u ovoj godini i da potom krene sanacija.
-Ako se pokaže da je sve mirno i stabilizovano, a klizište sanirano, onda se stiču uslovi da se nastave poslovi započeti prošle godine, odnosno da damo rješenje sanacije kule, objasnio je Lučić.
Podsjetićemo da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma 2015. godine izdalo UT uslove za izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju tvrđave Kanli kula.
Direkcija javnih radova je, nakon završene tenderske procedure, 1. marta prošle 2017.godine potpisala ugovor o izradi glavnog projekta sa podnosiocem zajedničke ponude: „S.M.N.L.“ d.o.o. iz Podgorice i „MonteCEP“ dsd iz Kotora.
Istražni radovi su pokazali da je klizište koje se prostire na preko tri hektara uzrok oštećenja na Kanli kuli na kojoj je provjereno stanje, obavljena analiza konstrukcije i na osnovu toga potvrđena njena potpuna nestabilnost.
-Projekat koji smo započeli ne može da se završi, jer čitavo brdo klizi, a u takvoj situaciji rekonstrukcija samo Kanli kule ne znači ništa. Bez sanacije kompletnog terena vrlo brzo bi se pojavile nove pukotine, pojasnio je Lučić.
Ovaj primjer, baš kao i primjeri pokrenutih klizišta u Mojdežu, Crnici, Savini, Bijeloj, Sutorini, ali i prije nekoliko godina na magistralnom putu, preko puta tzv. „Plave zgrade” u užem centru grada, kako upozorava građevinska struka, jasno svjedoči koliko je grad opterećen klizištima pa samim tim i problematičan sa stanovišta gradnje. Stručna javnost ističe da se mora biti veoma obazriv u planiranju i gradnji, kako bi se izbjegla moguća dalja pomjeranja tla.
Strahovanje stanovnika koji žive u neposrednoj blizini gradilišta u Ulici Desete hercegovačke brigade, na kojem se gradi višespratnica, ima utemeljenje, budući da se ovo naselje nalazi na aktivnom tlu koje ne miruje i koje se oslanja na već pomenuto klizište koje se prostire na preko tri hektara i koje obuhvata i Kanli kulu. Njihovi argumenti oslanjaju se na to da su se prije nekoliko godina već suočili sa klizištem koje je uništilo dio magistralnog puta i dio kuća ispod nje, a koje je dijelom sanirano. Strahuju od ponovljenog scenarija.
Brojna klizišta, kako kažu u Ekološkom društvu „Boka”, imaju zajednički imenitelj- vodu i čovjeka.
-Neplanska gradnja, prenapučenost prostora na kojima stari nikada nisu gradili, jer su poštovali prirodu, gradnja na hiljade objekata bez drenažnih kanala i isto toliko stambenih objekata čija se kanalizacija direktno izliva u rijeke i more, bacanje u vodotokove šuta, građevinskog materijala ili nasipanje vodotokova radi proširivanja imanja, učinili su da priroda jednakom mjerom odgovori čovjeku.Upravo stihijnost u urbanizmu i građevinarstvu doprinijela je da štete od kiša i nabujalih vodotokova budu sve dramatičnije. Oko 70 kvadratnih kilometara hercegnovske opštine prekriveno je slivnim područjima bujičnih potoka. S druge strane, osim konfiguracije terena i nestabilnog tla, obilja vodotokova, područje Novog i Boke je poznato po visokom godišnjem prosjeku padavina- upozoravaju iz Ekološkog društva,,Boka”.
Žrtve klizišta, ali i poplava nastavljaju da žive na ugroženim područjima pokušavajući da putem suda dobiju odštetu, a nadležni godinama,,rešavaju“ problem... Mojdežanima čak punih 14 godina.K.M.
Smanjene površine pod vegetacijom
Iz Ekološkog društva,, Boka’’ ukazuju i na to da se pojačanom urbanizacijom značajno smanjuju površine pod vegetacijom čime se umanjuje sposobnost apsorpcije vode, a uklanjanjem velikih stabala dobijaju nestabilne kosine.
-Betoniranjem i hermetizacijom prirodnog tla smanjuje se prirodno poniranje vode u tlo, a značajno povećava oticanje. Kišni kanali imaju u tom slučaju veću količinu vode za prenos. Veća količina vode znači veću masu, veća masa vode znači veću energiju koja za posljedice ima veće erozione procese, raubovanje tla, nošenje kamenja, uništavanje okolnog područja, izlivanje vodenih tokova iz korita, naglašavaju ekolozi.
)){kind=small}
