Tokom ove sedmice očekuje se dolazak prof. dr Amira Pašića, glavnog arhitekte za rekonstrukciju Starog mosta u Mostaru, koji bi trebalo da pruži smjernice za sanaciju Vladičinog mosta, koji se krajem marta obrušio u Ljuti potok.
Mr Olivera Doklestić, građevinski inženjer, kazala je da se po pitanju rekonstrukcije mosta očekuje i mišljenje FTN iz Novog Sada.
Ona je istakla da je potrebno što prije podići svod mosta i početi sanaciju, jer bi bilo pogubno ukoliko bi se potpuno urušila konstrukcija dijela koji je ostao.
Prije nekoliko dana u Opštini je na ovu temu održan sastanak kojem su pored Doklestićeve prisustvovali i Miloš Konjević, potpredsjednik opštine, Boro Lučić, direktor Agencije za razvoj i izgradnju, arhitekta Srđan Marlović i inženjer Mirko Balabušić. Dogovoreno je da se pretraži korito Ljutog potoka, označi sav kamen i zatraži pomoć eksperata u vezi mogućnosti podizanja konstrukcije. Doklestićeva objašnjava da je prvi zadatak u cilju zaštite od daljeg obrušavanja mosta postavljanje drvene konstrukcije, oplate.
–Pretpostavke su, a zasnovane su na realnim činjenicama, da je Vladičin most iz perioda francuske vladavine u Herceg Novom, što znači da je građen prije više od 200 godina. Taj most je zaista simbol Tople kroz tri vijeka. Vrlo je moguće da je na tom mjestu i prije ovog vremena postojao most, jer je Ljuti potok morao biti premošten, kazala je Doklestićeva.
Urušavanje mosta je, kako nagalašava, u velikoj mjeri, počelo prije tri decenije.
–Most je u poslednje vrijeme bio potpuno zapušten. Količina vode Ljutog potoka je izuzetno velika, uvijek je i bila, a na nekim mjestima došlo je do sužavanja korita uzvodno. Voda u samoj zoni potoka dobijala je ogromnu energiju i dolazilo je na neki način do kopanja konstrukcije lijevo i desno. Lijeva strana je više stradala, jer je tu krivina i s te strane se može vidjeti jedan vodopad kišne vode koja dolazi sa istočnog dijela Tople i sliva se kod rampe parking prostora. Ta količina vode je jedan od glavnih uzročnika potkopavanja lijevog oporca, objasnila je Doklestićeva.
Navodi i da je Most Gojka Raičevića, izgrađen 1947. godine, koji se nalazi u neposrednoj blizini Vladičinog mosta, dosta nagrižen radom vode, ali i da je kod njega više oštećena desna strana.
Tvrdi da podizanje dijela lučne konstrukcije Vladičinig mosta uopšte neće biti lak poduhvat i da podrazumjeva vrlo ozbiljnu organizaciju radova.
-On ne smije da se čupa, a neće smjeti ni da se podiže dizalicom. Ispod njega mora da se stavi platforma na sličan način kao kad brod ulazi u dok, dakle da se uvuče ispod njega platforma i da se onda ravnomjerno podiže nekim hidrauličnim presama, kazala je Doklestićeva, ističući da bi voljela da u timu za buduće radove budu inženjeri koji su na sličnim stvarima radili u brodogradilištu.
Na području opštine Herceg Novi postoji oko 20 mostova, a najveći broj njih je u veoma lošem stanju.
–Sutorinski most je takođe iz doba Francuza, a moguće da je građen i ranije. Rijeka Sutorina je nekada, a i danas, bila bogata vodom i današnji most koji sa dva luka, potpuno nesimetričan, zapravo je nekada imao tri luka. Treći je ostao potpuno zatrpan zemljom, što je grehota. Situacija na terenu je takva da se ne može otkopavati luk, to je onda sasvim drugačija namjena prostora i svega ostalog, ali u svakom slučaju ga treba zaštititi. Kada je građena magistrala 1965. godine je urađen novi, paralelni, betonski most, preko kojeg prolazi Jadranska magistrala, onda je ovaj stari most ostao nekako u sjenci i više je služio za pješački saobraćaj. Danas je dosta devastiran, ističe Doklestićeva.
K.M.