GUSINjE –U bašti Eko-katuna Pavićević u Grebajama, Planinarski savez Crne Gore, uz podršku sponzora i prijatelja, u petak veče otvorio je Planinski festival „Prokletije 2018”, na kom je učešće uzeo veliki broj planinara iz Crne Gore i regiona. Kako je istaknuto, cilj festivala je da se na najbolji mogući način prezentuju i afirmišu planinarske aktivnosti i da se promoviše planinski masiv Prokletija, te prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti opština Plav i Gusinje.
Predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić poželjela je dobrodošlicu planinarima istakavši da su Gusinjani uvijek i svugdje prepoznati kao ljudi velikog srca i velike duše, ljudi koji raširenih ruku i otvorenih domova prihvataju gosta, znajući da su ljudska dobrota, čast i humanost najznamenitija karakteristika ljudskog roda.
– Želim vam da se ovdje u Gusinju, u Grebajama, osjećate kao kod svoje kuće. Kao što vidite i kao što su se mnogi od vas nebrojeno puta uvjerili, dolina Grebaja predstavlja jedan nebrušeni dijamant na mapi prirodnih ljepota, ne samo Crne Gore, već i Evrope i šire. Jedna oaza tišine i veličanstvenosti netaknute prirode. Gusinje sa svojom prekrasnom okolinom, raznovrsnosti flore i faune, predstavlja prirodu kakve malo gdje ima i daje nam najbolju turističku preporuku. Sigurna sam da ćemo zajedničkim akcijama NP „Prokletie“ i LTO, sebe pozicionirati na turističkoj mapi Evrope i na taj način predstaviti prirodna bogatstva našega kraja i naše države, u čemu podrška lokalne samouprave neće izostati. Planinski festival „Prokletije 2018“, budući festivali, projekti i okupljanja slične namjene, sigurno će doprinijeti boljoj turističkoj promociji gusinjskih prirodnih potencijala –istakla je Čekićeva.
Predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore prof. dr Dragan Bulatović poručio je da će PSCG, sa svojih 47 planinarskih klubova, predano raditi na promociji i afirmaciji planinarstva.
–Da li ko zaslužuje planinski festival ako ga ne zaslužuje Crna Gora, zemlja koja je i ime dobila po svojim crnim planinama. Od 250 vrhova sa preko 2000 metara, koliko ih ima Crna Gora, vjerovali ili ne, više od 120 se nalazi na Prokletijama, kako je to pažljivo analizirao Mijo Kovačević, doajen našeg planinarstva. Prokletije su prvi otkrivali stranci. Bilo je to tridesetih godina prošlog vijeka. Sa zahvalnošću i zadovoljstvom sjećamo se čuvenog hrvatskog akademika prof. dr Branimira Gušića, koji je pažljivo obilazio i istraživao gotovo sve planine Balkanskog poluostrva, ali su ga posebno opčinile Durmitor i Prokletije i uvijek im se ponovo vraćao sa istim istraživačkim žarom –naglasio je Bulatović.
On je istakao, da su najveći doprinos planinarskom otkrivanju ovih planina dali alpinisti beogradskog Radničkog. Oni su, dodao je, pedesetih godina na čelu sa čuvenim alpinistom Brankom Kotlajićem, prepenjali prve alpinističke smjerove iz krasnih dolina Ropojane i Grebaje, postavivši prve smjerove na Karanfilima, Očnjaku... Istaknutu ulogu kaže imao je i čuveni beogradski alpinista Zvonko Blažina.
–Međutim, nijesu oni u tom otkrivanju bili sami, pomagali su i domaći ljubitelji prirode i crnogorski planinari. Ovom prilikom posebno pozdravljam Rifata Mulića, koji više od 40 godina obilazi planine i koji je svoje bogato planinarsko iskustvo pretočio u dvije knjige -dva planinarska vodiča. Tu je naravno i Mićo Praščević, vlasnik Botaničke bašte planinske flore Prokletija –istakao je dr Bulatović i zaključio da se mora voditi računa o granicama prihvatnog kapaciteta „da nam se ne bi desilo ono što se desilo nekim destinacijama, da se turizam pretvori u ‚žderača‘ onih svojih osnovnih resursa i da se izgube one vrijednosti zbog kojih turisti zapravo i dolaze“.
Prisutnima su se obratili i direktor NP Prokletije Admir Lalić, te predstavnik Ohajo Univerziteta SAD prof. Denis Vili, koji je ovdje sa studentima prisutan desetak godina. On je zahvalnost u saradnji iskazao bivšem direktoru NP „Prokletije“ Enesu Dreškoviću.Govorio je i legenda crnogorskog planinarstva Mijo Kovačević, aztim svjetski poznati alpinista Drago Vujović, koji je zajedno i sa svojim drugovima iz PSK „Javorak” Đorđijem Vujičićem i Markom Blečićem, dosanjao san da stane na krov svijeta Mont Everest i gore, među zvijezdama, zlatnim slovima upiše svoje ime u istoriju crnogorskog alpinizma. On je komentarisao i prezentaciju sa podviga te ekspedicije.
Promovisan je i časopis Planinarskog saveza Crne Gore, broj 6, koji izlazi dva puta godišnje, a o kojemu su govorili profesor Darko Brajušković i dr Mirko Jakovljević. O bogatsvu faune Prokletija govori je Enes Drešković i istakao žaljenje da rijetka vrsta „Balkanski ris“, vjerovatno više ne postoji na ovim prostorima, kako bar pokazuje dokumentarni film „Tragovima divljači do skrivenog svijeta Prokletija”, ili pak on nije ušao u opseg kamere.
Program je znalački i nadahnuto vodila Danijela Praščević, planinarka koja je uz oca Mića sa sedam godina zakoračila planinskim bespućima Prokletija.N.V.

Proslava 75. godina bitke na Sutjesci

Generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, publicista Dragan Mitov Đurović, između ostalog, kazao je da ima obavezu da u ime Zuvdije Hodžića, predsjednika boračke organizacije, pozove na skup 17. juna u podne jer je SUBNOR Crne Gore domaćin Centralne proslave 75. godina bitke na Sutjesci.