Temeljna revizija poslovanja, upošljavanje stručnih, a ne političkih kadrova, te hitna finansijska infuzija Opštine Herceg Novi u iznosu od 150.000 eura, neće izvući preduzeće Čistoća iz duboke dugogodišnje krize koja sada doživljava kulminaciju, ali će pomoći da krene na putu ozdravljenja, naglasio je Milovan Baždar, predsjednik odbora direktora ovog hercegnovskog preduzeća, na juče održanoj konferenciji za novinare. Baždar je naglasio da je to jedini način da se sezona koja se dočekala punim kontejnerima, napokon upristoji.On je predočio stanje koje je zatekao u preduzeću, a koje je, kao je rekao, poražavajuće.
– Prema bilansu uspjeha za 2017.godinu, prihod je ostvaren u visini 2.256.000 eura, a neto rezultat je 6.150 eura, što bi bila neka pozitivna nula. Moglo bi se zaključiti da je Čistoća u protekloj godini, pa i u proteklim godinama funkcionisalo, no pravo pitanje je uz koju cijenu i dokad jer su osnovni elementi poslovanja Čistoće finansije i vozni park koji su u katastofalnom stanju. Zastarela pa samim tim i nenaplativa potraživanja iznose 838.000 eura, a riječ o nenaplativim potraživanjima koja se moraju otpisati i knjižiti na rashodnu stranu bilansa. Ostaje zaključak da bilans uspjeha i bilans stanja u potekloj i svim proteklim godinama unazad nisu bili realni. Bili su fiktivni i prikrivani su pravi rezultati. Po bilansu stanja za 2017.godinu, neraspoređena, akumulirana dobit iz prethodnih godina iznosi 219.000 eura, a kada bi se proknjižilo sve što se mora proknjižiti na rashodnu stavku dobio bi se stvarni rezultat koji bi bio gubitak u visini 600.000 eura.
Od ukupno 1,6 miliona eura aktive, dakle potraživanja, više od pola, odnosno 840.000 eura je nenaplativo, a od preostalog iznosa 750.000 eura je 30 do 40 odsto nenaplativo- naveo je Baždar i ocijenio da kada bi bilo riječi o privatnom preduzeću koje ovako posluje, ono bi bilo pred bankrotom ili stečajem.
– Posledice ovakvog poslovanja su užasno teška likvidnost. Ovo preduzeće nikada nema više od 10 do 15 odsto sredstava aktive, u odnosu na dospjele obaveze. Čistoća sada ima 53 odsto eksterni prihod, a 47 odsto prihod od Opštine. Uzrok ovom stanju je nedovoljan sistemski rad na naplati, zbog čega se sve više poseže za budžetom Opštine. Valja napomenuti i to da je od 840.000 potraživanja, već plaćeno preko 50.000 PDV državi, a da od onih nenaplativih 840.000 treba tek platiti 70.000 eura poreza - kazao je Baždar.
Istakao je da odgovornost za ovako loše stanje nose svi prethodni odbori direktora i izvršne funkcije jer nisu efikasno vršili naplatu potraživanja i pravovremeno utuživali kako bi zaštitili aktivu odnosno imovinu preduzeća. Uzrok svih uzroka, po Baždaru je nedovoljna stručost, znanje, odgovornost i posvećenost onih koji su godinama vodili preduzeće pod politikom koja je sve to tolerisala.
Bivše rukovodioce i odbore direktora Baždar je optužio ne samo za prikazivanje fiktivnih bilansa, već i za selektivnu primjenu cjenovnika. Ukazao je i na to da se gubitak pokrivao iz trajnih sredstava, kojih ima jedva oko 600.000 eura, i ako se njima pokriju gubici firma ostaje bez sredstava. Kada je riječ o voznom parku, kazao je da je od ukupno 15 vozila sedam jedva u funkciji, a sveukupna njihova prosječna starost je 20 godina. Istakao je da se.UO na čijem je čelu izborio kredit od 250.000 eura, koji će biti utrošen na nabavku dva nova vozila, 50 novih kontejnera, brojne betonske posude itd. Za projekat podzemnih kontejnera Opština bi trebalo da opredijeli pola miliona eura.
Baždar nije htio da komentariše moguću promjenu na čelu „Čistoće” niti mogućnost objedinjavanja dva ili tri komunalna preduzeća u Herceg Novom.
K.Matović
Sporni i ugovori za stanove zaposlenih
- Ovu finansijsku ravnotežu strahovito je poduprlo ne obračunavanje PDV-a, pa je Poreska uprava našla 450.000 eura neplaćenog PDV-a, potom zloupotreba prekovremenih časova od pojedinih rukovodilaca koji su nagomilali ekstremne prekovremene, ali i kredit iz 2009.godine za kupovinu stanova za radnike. Taj kredit je 800.000 eura, Čistoća je otplatila 530.000 eura glavnice, znači bez kamata, a od radnika je naplatila manje od 100.000, pa je tu raskorak od 400.000 eura, što je isisano iz supstance preduzeća. Tvrdim da u ugovori sa radnicima utopijski jer su potpisani na 25 godina sa famoznom progresivnom ratom. To znači prvih par godina će biti rata 300 eura, pa narednih 500, pa 700 eura, a pola tih radnika je sada pred penzijom, a za 10 godina nisu isplatili ni petinu duga. Pitam se kako će se ti ugovori realizovati, a da ne govorima da je m2 stana i to u Sutorini koštao 1.300 eura - naglasio je Baždar.