BIJELO POLjE – Predsjednik Udruženja „Vratimo život selu” Pavle Orović kaže da je mještane bjelopoljskog dijela Bjelasice obradovao izlazak iz štampe brošure o pravilnom branju šumske borovnice i akcije koju je u tom pravcu preduzelo Ministarstvo poljoprivrede i rurarlnog razvoja.
U cilju podizanja svijesti o potrebi pravilnog branja šumske borovnice, a u cilju očuvanja ove višestruko značajne biljne populacije, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja izradilo je brošuru „Branje šumske borovnice“. Brošura, između ostalog, sadrži zakonske propise za sakupljanje šumske borovnice u komercijalne svrhe, preporuke za berače i otkupljivače, kao i posledice nesavjesnog branja upotrebom grebena.
U boršuri su navedene preporuke beračima i naglašeno je da se šumska borovnica može isključivo brati ručno i to samo zreli plodovi, da je zabranjena upotreba grebeni i da je neophodna zaštita prirode.
– Kako je stanje u ovoj oblasti bilo dosta loše, a branjem šumske borovnice nekontrolisano se bavio ko je htio, konačno je bilo vrijeme da se stane na kraj uništavanju ovog plavog biljnog zlata kojeg je svake godine sve manje i manje. Početkom avgusta planine Hajlu, Bjelasicu, pa Sinjajevinu i Durmitor zaposjednu organizovane grupe berača koji sa grebenima i specijalno napravljenim grabuljama beru šumske borovnice. Takvim načinon berbe nekontrolisano se uništava borovnjak i ostavlja pustoš, a kupcima se šalje loša sliku o kvalitetu naših borovnica. Zato je ovo pravo ohrabrenje za sve nas koji živimo na ovim prostorima i bavimo se, između ostalog, i berbom šumske borovnice –ističe Orović.
Udruženje poljoprivrednika „Vratimo život selu” se na ovom potezu javno zahvaljuje ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću za konačno pokretanje šire kampanje na zaštiti jedinstvene i zdrave šumske borovnice koja krasi sjever Crne Gore.
Prof. dr Miodrag Jovančević , stručnjak iz ove oblasti, kaže da je šumska borovnica najznačajnija biljka sjevernog dijela Crne Gore, kako po ljekovitim svojstvima, tako i po mogućnostima plasmana na tržište.
– Na područje Komova i Bjelasice sada se organizovano dolazi u berbu borovnice i to grebenima. To nanosi neprocjenjivu štetu. Sakupljaju se i nedozreli plodovi, a grebenom se značajno oštećuje stabljika i uništavaju mješoviti pupoljci, tako da je svake naredne godine roda sve manje i manje – istakao je prof. dr Jovančević.
I prije nekoliko godina poznati botaničar Danijel Vincek je apelovao na nadležne da spriječe nepravilnu berbu šumske borovnica ističući da se masovnim branjem metalnim i drvenim alatom nanosi samo šteta. Ipak, „riječ stručnjaka” nije odjeknula kako treba, a besparica je sve više ljudi tjerala da uzmu greben u ruke i krenu u planine.
– Pored šete, koja se grebenima, metalnim i drvenim, nanosi borovnjaku, ekolozi, stručnjaci i ljubitelji prirode ističu da berači za sobom bezobzirno ostavljaju mnogo smeća. Tako su pašnjaci, kroz koje prolaze pješačke staze, zatrpani plastičnim posudama, bocama, najlonskim kesama, djelovima odjeće.Često se dešavalo da smeće uklanjaju strani turisti, zaprepašćeni nebrigom o planini – ističe Pavle Orović.M.N.
)){kind=small}
