Pomorski kapetan Špiro Odalović pobjednik je takmičenja drvenih barki „Kamelija trofi“, koje je juče po izuzetno lijepom vremenu održano u akvatorijumu Stoliva. U trci barki sa veslima, takozvanim parićima, učestvovalo je ukupno deset učesnika, a drugoplasirani je bio upravitelj stroja Vesko Đurović. Najbolja ekipa u ribanju iz barke bila je tročlana u sastavu: Zoran Brguljan, Bećo Martinović i Stakić sa ulovom od 16,5 kilograma. Učestvovalo je ukupno 12 ekipa, pri čemu su dvije udičarile iz plastičnih barki, pa se njihov rezultat nije bodovao. Ukupno je ulovljeno oko 35 kilograma ribe i to: rombina, gljara, bičuga, orada, bukve i sarmaride. Takođe je održan i defile jedrilica čiji je nosilac bio kotorski jedriličarski klub „Lahor“. Manifestacija, koja ima za cilj promociju i očuvanje drvenih barki, segment je „Fešte kamelija“, koja je njom i okončana. Po riječima Romea Mihovića, predsjednika UO nevladinog udruženja „Kamelija“, koja je bila organizator manifestacije, takmičenje je ove godine održano kasnije nego što je to bilo prethodnih godina, jer je procijenjeno da će odaziv učesnika biti veći budući da se drvene barke popravljaju baš u ovom periodu godine, ali i da će biti više posjetilaca.
– Ovom manifestacijom doprinosimo ne samo promociji jednog objekta maritivne kulture iz primorja kao što je drvena barka koja treba da se kandiduje kao materijalno kulturno dobro, nego i turističkoj promociji Boke. Drvena barka je dio identiteta Bokelja od koje se nekada na ovim prostorima hranilo i živjelo, kao što su i čunovi na Skadarskom jezeru. U Stolivu, inače, sada ima sedam-osam drvenih barki, a ima ih još toliko koje su u radu i popravljaju se. Nekada se ovdje u Stolivu pet-šest ljudi aktivno bavilo izradom drvenih barki, znači ne samo pravi barkarioli i maranguni, tzv. kalafati, nego su i stolari znali da ih naprave. U Stolivu ih je bilo dvoje-troje, Prčanj ih je imao isto toliko, a Boka bezbroj, bilo ih je i u Strpu i u drugim mjestima – kaže Mihović za „Dan“.
Nakon takmičenja u Domu kulture „Niko Bilafer“ održan je stručni skup o očuvanju drvenih barki, na kojem su učešće uzeli i predstavnici Uprave pomorske sigurnosti iz tehničkog inspektorata i Lučke kapetanije Kotor. Pozdravljajući prisutne ispred udruženja „Kamelija“, koje naredne godine slavi veliki jubilej – sto godina postojanja, Mihović je naveo da to nevladino udruženje baštini tradiciju prvobitnog tamburaškog društva „Guslar“ koje je osnovano 1919. godine.
– Poslije Drugog svjetskog rata dobilo je naziv Kulturno prosvjetno društvo „Niko Bilafer“, u periodu Kraljevine Jugoslavije društvo se jednu godinu zvalo „Zrinski“, a za vrijeme rata prestaje sa radom. Ovo je, poslije Bokeljske mornarice, Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ i Gradske muzike, jedino društvo koje u Kotoru u kontinuitetu radi, osim za vrijeme ratova i zemljotresa – rekao je on.
Osim što je apostrofiran plan da se drvena barka kandiduje za dobijenje statusa materijalnog kulturnog dobra Crne Gore, na skupu je zaključeno da je neophodno osnažiti inicijativu da se vlasnici takvih plovila na ovim prostorima oslobode plaćanja raznih dažbina ili da one za njih bar budu smanjene. U okviru manifestacije stari kalafati i barkarioli edukovali su mlade o tehnikama popravke drvenih barki, što je praćeno fotografijama izloženim na panoima, gdje je takođe bila prikazana izrada pojedinih drvenih barki koje su u toku.
U dvorišnom prostoru Doma kulture predstavljene su stare fotografije živopisnog Stoliva i njegove obale, a uslijedio je zabavni program uz degustaciju ulovljene ribe i domaćeg vina.
B.M.


Poziv na „Prčanjsku mušuljadu“

Član pobjedničke ekipe u udičarenju Zoran Brguljan, koji je inače predsjednik Mjesne zajednice Prčanj, podsjeća da je takvo takmičenje održano prije 15 dana na Prčanju kada je bilo malo više učesnika.
-Zato što je ovdje bio uslov da se riba iz drvene barke. Danas se ribalo isključivo na udicu. Ovu tradiciju treba održati i nešto konkretnije uraditi na održavanju i očuvanju drvenih barki, počev od benefita od strane države, pa po hijerarhiji naniže. Ovo je takođe sjajna promocija mjesta i turističke ponude. Ovo treba da se dešava svakog vikenda u svakom mjestu duž obale makar u kotorskoj opštini, ako ne u cijeloj Boki. Što se tiče broja turista vidi se da ih je više nego ranije, ali nisam siguran da je to baš ono očekivano. Na Prčanju inače imamo malo problem sa čišćenjem plaža, ali se nadam da ćemo to ovih dana riješiti - kaže Brguljan za „Dan“, naznačivši da je more u Boki čisto, jer je bura duvala par dana, pozvao je goste da da početkom avgusta dođu na Prčanj gdje će na tamošnjem mulu biti održana tradicionalna „Prčanjska mušuljada“.


Podrška sa obale

Barkare i udičare bodrio je sa obale i mještanin Mula dugogodišnji ribar Ilko Marović, koji ističe da u zalivu Boke ima mnogo manje ribe nego što je bilo ranijih godina.
– Ne znam zbog čega je to, cijeli južni Jadran ima puno i Dalmacija, jedino gore što hvataju sardela na sjeveru Kvarner, Istra, a ovamo dolje nema. Srdela je bila, što se kaže, narodno jelo, i po cijelo ljeto, svakog dana se prodavala u Kotoru na pijaci, ali se išlo i kolima po naseljima. Prodavalo se po nekoliko stotina kilograma, ali već 20 godina je nema. Pojavile su se bile divlje sardele: renge, haringe, međutim, i one su nestale. Sada se preko cijele godine hvataju male gavice i sarduni, a zadnjih desetak dana se pojavila neka manja sardela, jer ih u kilogram ima 60, 70 komada, a nekada ih je bilo tridesetak – kaže Marović dodajući da je u Boki jako malo zastupljen tradicionalni ribolov mrežama „potegačama“. Na Mulu je, kaže, četrdesetih godina prošlog vijeka bilo desetak ribarskih družina, a sada nema nego jedna.
– Nekada se na ribanju moglo zaraditi, ali je danas to neisplativo – tvrdi Marović.