PLAV – U okvi­ru ma­ni­fe­sta­ci­je „19. Da­ni bo­rov­ni­ce”, na pla­tou is­pred Cen­tra za kul­tu­ru otvo­ren je Sa­jam po­ljo­pri­vred­nih pro­iz­vo­da i domaće radinosti.
Direktor Centra za kulturu Sulejman Dešić istakao je da Sajmom poljoprivrednih proizvoda zvanično počinje manifestacija „Dani borovnice 2018“. Pozvao je Vukotu Stanišića da se u ime Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja obrati učesnicima sajma i posjetiocima i da otvori manifestaciju.
-Izražavam zadovoljstvo što sam danas ovdje u gradu borovnice, u gradu neizmjernih prirodnih ljepota, gradu dijaspore, u gradu u kom se kultura, tradicija i običaji čuvaju i prenose s koljena na koljeno kao nigdje drugo u Crnoj Gori. Kada kažem da je Plav grad neizmjernih prirodnih ljepota, zaista mislim da je tako, imajući u vidu zdravu životnu sredinu, nezagađenu ravnicu, obilje šumskih plodova, planine, jezera, čiste rijeke i potoke. Ali što naš narod kaže, od ljepote se ne živi! Ukoliko ne budemo valorizovali tu ljepotu na održiv način, onda od nje praktično nećemo imati mnogo koristi, a ko želi u većem obimu da se bavi poljoprivredom, u ministarstvu će imati partnera u svakom pogledu –poručio je Stanišić, proglasivši otvorenim ‚‘Dane borovnice‘‘.
Na sajmu u Plavu našli su se izlagači iz nekoliko mjesta koji su predstavili širok spektar proizvoda. Ljiljana Čepić iz Pljevalja, predstavnica „Šarenice“, izložila je uglavnom tkane i pletene radove.
-Mi smo organizacija koja je među prvima krenula s tkanjem, s ciljem da sačuvamo taj stari zanat od zaborava. To se gotovo više i ne radi, za razliku od nekada, kad je maltene svaka kuća imala nekoga ko se bavio tkanjem. Sve što se radi ručno ima svoju vrijednost. U suštini, svaki tkani predmet privlači pažnju prisutnih, i neka se barem tako viđa da bi mladi znali šta je i čemu je sve to to u prošlosti služilo –kazala je Ljiljana.
Plavljanka Vesna Turković, vaspitačica u dječjem vrtiću, na sajmu je izložila svoje likovne radove –mozaik. Na slikama su motivi iz plavskog i gusinjskog kraja: objekti koji su korišteni u starijim vremenima, rađeni slaganjem stabljika slame, zatim planine, vodopadi, zimska idila...
-Izlažem prvi put, a ovim se bavim već četiri godine... Još kao učenica voljela sam crtanje, ali tek odskoro sam to i primijenila i u tome pronašla sebe. To je došlo do izražaja kad su mi djeca otišla na studije, pa sam našla zanimanje koje će mi popuniti tu neku prazninu –ispričala je Vesna Turković.
Med i proizvode od meda i ove godine je na plavskom sajmu predstavila Buda Globarević. Med je sa lokaliteta Lješanske nahije i iz Pivskog kraja. Izložila je i preparate od meda za imunitet, bronhije, sjeme od koprive u medu i preparat za prostatu. Pravi i medne likere od borovnice, maline i zelenog oraha.
-Pravimo i medovaču, rakiju s propolisom, travarice, sve domaći proizvodi. Mi smo registrovani pčelari i vinari, kao i proizvođači kompletnih poljoprivrednih proizvoda. Inače, obje vrste meda su izuzetne. Neko voli jedan, a neko drugi, zavisi od ukusa i onoga šta se s medom kombinuje. Recimo, u lješanskom medu se nalazi i žalfija što je veoma traženo, dok je ovaj pivski iz kanjona Komarnice mješavina i šumskog i livadskog meda. Dakle, ima za svačiji ukus i garantovano je zdravo i ljekovito –preporučuje Buda.
Beranac iz Niša, Slobodan Dimitrijević, izložio je specijalne jastuke za sjedenje i spavanje od prirodnih materijala, podloške za siceve, a ima i literaturu o zdravom načinu života i ljekovitom bilju. Na istom štandu sa svojim brašnom zastupljen je i Avdulid Adrović, poznati proizvođač zdrave hrane iz Petnjice.
Svoj štand s domaćim prehrambenim proizvodima (kukuruzna pita, zeljanica, mantije, sokovi od borovnice…), imao je i Centar za kulturu.
N.V.

Grebenima uništavaju borovnjake

Plavljanin Zamo Pupović izložio je prokletijsku borovnicu i proizvode od borovnice, pozivajući da svako sa svoje pozicije učini sve da se staništa ovoga ploda zaštite od nestajanja.
-Svi hoće da vide borovnice i proizvode od njih, žele da probaju, ali niko neće da je bere rukom kao ja, već je uništavaju branjem nedozvoljenim sredstvima. Najpoznatiji su grebeni, čijom upotrebom se uništava i borovnica i borovnjaci i nestaju njihova staništa. Grebene, čujem, sad nazivaju češljem. Grebenima češljaju (beru) borovnicu. To je masakriranje borovnjaka i borovnice. Lako to možemo da iskorijenimo, samo neka otkupljivači odbiju otkup borovnice ubrane grebenima, a lako ju je prepoznati... Kad berači ne budu imali kud s tko ubranom borovnicom onda će je, siguran sam, ručno brati i tako ćemo sačuvati naše prirodne plantaže i staništa tog ploda. Ministarstvo poljoprivrede treba da preduzme mjere –apelovao je Pupović.