Inicijativa za oslobađanje vlasnika drvenih barki od plaćanja dažbina za ova plovila biće osnažena peticijom koja će biti upućena Ministarstvu saobraćaja i pomorstva – najavljeno je na stručnom skupu koji je u okviru manifestacije „Kamelija trofi“, nedavno upriličilo NU „Kamelija“- Stoliv kao zadnji segment manifestacije „Fešta kamelija“, pod pokroviteljstvom TO Kotor.
– Počećemo sa sakupljanjem potpisa u Boki i Budvi i predstavku uputiti ministru Osmanu Nurkoviću i resornom ministarstvu, kazao je predsjednik udruženja „Kamelija” Romeo Mihović.
Napomenuvši da je s prošlogodišnjeg skupa ministarstvu upućena pomenuta inicijativa, inspektor sigurnosti plovidbe u Lučkoj kapetaniji Kotor Željko Lompar kazao je da je nova uredba o čamcima završena, te da bi ona u septembru trebalo da bude usvojena.
– Samo se traži da vi prema ministarstvu pošaljete signal da to znate i da ste zadovoljni takvom inicijativom. Ona je napisana i čeka se promjena Uredbe o čamcima kojom će, na osnovu Zakona o sigurnosti plovidbe, vlasnik barke biti potpuno oslobođen svih nameta prilikom registracije, tehničkih pregleda i drugog. To bi bio dobar signal za vlasnike koji su zaljubljeni u svoje barke. Imamo dosta starih barki po livadama, pa možda i to malo pokrene vlasnike da ih poprave. Znam koliko muke i ljubavi treba da bi se jedna barka napravila, održavala i koliko novca da bi lijepo izgledala. Ja sam 24 sata na vodi, ali kada vidite drvenu barku to vam je nešto kao kada vidite lijepu ženu –poručio je Lompar.
Inicijativu da se vlasnici drvenih plovila oslobode plaćanja dažbina, podržao je i Milo Radović iz tehničkog inspektorata Uprave pomorske sigurnosti (UPS) Tivat.
– Kod tehničkog pregleda drvenih barki, i kasnije prilikom izdavanja svjedočanstva o sposobnosti za plovidbu, imamo najmanji problem, jer ljudi zadrže ono što je urađeno autentično, dok kod drugih plovnih objekata uvijek ima intervencija vlasnika koji na svoju ruku naprave i karikaturu od nečega – naglasio je on.
Da plastične barke imaju oznaku KT, a zatim broj plovila, a drvene prvo istaknut broj, a zatim slova, predložio je dugogodišnji ribar sa Mula Ilko Marović, dok je bivša direktorica Pomorskog muzeja CG u Kotoru etnolog Mileva Vujošević mišljenja da su drvene barke dio materijalne baštine Kotora koju u tom pravcu treba i zaštititi.
– Zakon mora biti u korist zaštite kulturnih dobara, posebno drvenih barki koje odumiru. Predlažem da, pored broja, na drvenim barkama bude istaknuta i oznaka godine njihove proizvodnje. Pored barki koje treba zaštititi, kao što je brod „Barbara“ rekonstruisan i postavljen ispred Zbirke pomorskog nasleđa, predlažem da se u jednom od ovih objekata napravi zbirka ribarstva, ne samo barki, već i mreža i svega što je vezano za ribarstvo. Bilo bi zgodno da, pored razgledanja tih eksponata, koji bi se mogli prikupiti sa ovog prostora, postoji neki restoran. Time bi ponuda Stoliva dobila još jedan kulturni sadržaj, jer tokom ljeta ima jako puno turista, a tokom zime mogli bi da se održavaju edukativni časovi i djeca da uče o pravljenju barki – kazala je Vujoševićeva. Inženjer brodogradnje Vitomir Vujović se, da ne bi bilo zloupotrebe dobre inicijative, založio da se vlasnicima obezbijedi besplatna registracija i tehnički pregled drvenih barki.
– Ako ih oslobodimo svega, može se desiti da onda svako kupuje drvene barke i vozi turiste i mi smo opet ugrozili sistem, naveo je on, dodajući da je drveni brod dobar po pitanju stabiliteta, ali da može biti jako opasan kada je u pitanju čvrstoća konstrukcije, pogotovo uzdužne. On se nije saglasio da svaka drvena barka i drveni brod mogu biti jako sigurni.
– Postavlja se pitanje da li jedan drveni brod od 60, 70 ili više godina može biti siguran za ukrcavanje 30-40 putnika ili za vršenje neke djelatnosti? Drveni leut od devet metara je brod, a imamo primjera da se u njega uvali po 50-60 ljudi i samo pitam da li on zadovoljava dovoljnu konstrukcijsku čvrstoću? Ne možemo staviti da su zakonom zaštićeni pasara, gaeta, guc, a da nijesu bragoc, gaeta od deset metara ili salbunjer, jer su i to drveni brodovi i naša tradicija. Onda se može desiti da se počnu izvlačiti kadavere i stari brodovi iz razloga što su oslobođeni plaćanja taksi i dažbina – ukazao je Vujović na šta je Milo Radović iz UPS objasnio da je prilikom izdavanja sertifikata za privredu, obavezan proračun stabiliteta za čamce koji prevoze putnike.
B. M.
Sportski ribolovci bez pomoći Opštine
Da Opština Kotor ne pomaže Klub sportskih ribolovaca „Zubatac“, ali ni jedriličare, naglasio je njegov predsjednik Bato Kordić.
– Treba motivisati i stimulisati mlade ljude, a mi od Opštine imamo malo razumijevanja, oni ni jedriličarima, ni ribarima ne pomažu ni u jednom pravcu, nego kako se mi snađemo. Mi koji znamo i koji smo svi manje-više pomorci, pomoći ćemo, ali ta se tradicija pomalo gasi. To će jednostavno ostati samo u sjećanju, nekakve knjige ćemo čitati o tome kako je nekad bilo – ocijenio je on, pozvavši sve koji mogu da daju doprinos očuvanju tradicionalnog sportskog robolova u Boki.
)){kind=small}
