CETINjE – Položaj mladih na Cetinju poboljšan je u proteklih pet godina, ali i dalje više od 60 odsto njih svoju budućnost ne vidi u prestonici – pokazalo je istraživanje koje je sprovela Nevladina organizacija „Lovćen“ u okviru projekta „Strateško planiranje po mjeri mladih“.
Izvršni direktor NVO „Lovćen“ Filip Stanojević kazao je da će rezultati ovog istraživanja sprovedenog u cilju dobijanja osnovnih informacija o stavovima i položaju mladih Cetinjana poslužiti kao osnov za rad Radne grupe za izradu novog Lokalnog plana akcije za mlade (LPAM), koji će lokalna uprava donijeti za period od 2019. do 2022. godine.
– Projekat „Strateško planiranje po mjeri mladih“ dobio je podršku Centra za razvoj nevladinih organizacija, u okviru programa „Moja zajednica – snažna zajednica“, koji realizuju u partnerstvu sa „Aktivnom zonom“ sa Cetinja i Udruženjem za razvoj civilnog društva iz Bijelog Polja, a uz finansijsku podršku delegacije Evropske unije – rekao je Stanojević.
Prema riječima eksperta na projektu Miloša Markovića, tokom sprovođenja istraživanja ispitani su stavovi i mišljenja 205 mladih Cetinjana od 15 do 30 godina i rezultati su upoređeni sa istraživanjem koje je prije pet godina sprovela NVO „Aktivna zona“.
– Rezultati pokazuju da je najveći problem mladih u našem gradu nezaposlenost, kao i činjenica da svoju budućnost ne vide na Cetinju. Čak 72,2 odsto mladih smatra da se nijesu stvorili uslovi za povećanje broja zaposlenih u gradu u poslednjih pet godina. Ono što je ostalo slično sa istraživanjem iz 2013. godine jeste pitanje da li mladi razmišljaju o svojoj budućnosti na Cetinju i da li žele provesti svoj život ovdje. Nažalost, 64,6 odsto mladih reklo je da to ne vidi na Cetinju. Prije pet godina taj rezultat je bio 46 odsto – rekao je Marković.
On je dodao i da u odnosu na 2013. godinu, kad je samo 16 odsto ispitanika, na sličnom uzorku, reklo da je upoznato sa LPAM-om, sada, kako je istakao, imamo situaciju da je to 67,3 odsto.
– Mladi, njih 58,9 procenata, kažu da se njihov položaj poboljšao, navodeći kao glavne razloge za to osnivanje Omladinskog kluba, Društvenog centra, više javnih prostora za okupljanje mladih, te mogućnost za neformalno obrazovanje. Čak 95 odsto ispitanika mišljenja je da je Cetinju potreban Centar za kulturu. Takođe, veliki procenat mladih (88,2) smatra da se ne radi dovoljno na prevenciji bolesti zavisnosti, dok 51,5 odsto nije zadovoljno informisanošću o reproduktivnom zdravlju. Ispitanici smatraju i da dodatno treba unaprijediti infrastrukturu grada (66,7 odsto), zdravstvo (51,4 odsto), kulturu (45,4 odsto) i sport (41,5 odsto) – naveo je Marković.
Mladi su odgovorali na brojna druga pitanja koja se odnose na nivo njihove informisanosti o radu lokalne samouprave u oblasti omladinske politike, njihovim interesovanjima, učešću u radu omladinskih NVO i drugih tijela koja rade sa i za mlade i slično.Z.P.