Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Optuženom za pranje novca uplatili 748.000 na blokirani račun * Pokušaj režima da dodatno podijeli opoziciju * Za akcije Instituta Rakčević platio 2,8 miliona eura * Ponovili partijsku odluku, ponizili sud * Optuženom za pranje novca uplatili 748.000 na blokirani račun * Da bi inscenirali hemijski napad oteli 44 djece * Počinju razgovori o rješavanju pitanja nestalih
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 31-08-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Sead Šahman, portparol Bošnjačke stranke :
BS-u niko nije poklonio mandate. Autentično zastupanje interesa Bošnjaka dobili smo na poslednjim parlamentarnim izborima 2016. godine.

Vic Dana :)

Mujo dobio novi posao kao električar u bolnici i nakon par dana pošalju ga na intenzivnu njegu zbog nekog kvara. Pregleda Mujo instalacije, češka se po glavi i napokon skonta šta je u pitanju, pa otvori vrata od šok sobe gdje su pacijenti priključeni na aparate za vještačko disanje:
- ‚Ajmo sad, svi duboko udahn‘te, moram promijen‘t osigurače!
Mladi par se mazi na klupici u parku. Ona mu šapuće na uvo:
- Dragi, znaš, imaćemo troje djece
- Kako znaš? - pita on.
- Pa trenutno su kod moje mame!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

 
Regioni PRIČA O OTVARANJU  POGONA I OTKUPNIH STANICA U SELIMA ANDRIJEVICE OSTALA MRTVO SLOVO NA PAPIRU
Poljoprivrednici ostavljeni na cjedilu
Zatvorena sirara Poljoprivrednici ostavljeni na cjedilu Prerađivački pogoni i otkupne stanice su ostali samo u planovima, a u andrijevičkim selima nijesu otvarana ni postrojenja za finalnu obradu drveta, iako se u regionu Bjelasice i Komova godišenje posiječe na stotine hiljada kubika drvne mase. Izostala je i organizovana proizvodnja zdrave hrane, koja, uz turističke potencijale, slovi za razvojnu šansu Potkomovlja
ANDRIJEVICA – Uprkos brojnim najavama datim u poslednjih dvije decenije, u andrijevičkim mjesnim centrima nije došlo do otvaranja prerađivačkih pogona, kao ni do formiranja centara za otkup tržnih viškova. To se nije desilo iako se u Višegodišnjem investicionom planu navodi da područje opštine Andrijevica raspolaže sa 7.692 hektara pašnjaka, kao i sa 5.971 hektara zemljišta pogodnog za poljopruvrednu proizvodnju, stočarstvo i voćarstvo. Prerađivački pogoni i otkupne stanice su ostali samo u planovima, bez obzira što stručne analize ukazuju da su ljekovito bilje i šumski plodovi – gdje, između ostalog, spadaju borovnica, pečurka, kleka, razni čajevi i drugo – značajni neiskorišćeni potencijali opštine. U andrijevičkim selima nijesu otvarana ni postrojenja za finalnu obradu drveta, iako se u regionu Bjelasice i Komova godišenje posiječe na stotine hiljada kubika drvne mase. Uz to, izostala je i organizovana proizvodnja zdrave hrane, koja, uz turističke potencijale, slovi za razvojnu šansu Potkomovlja. Da stvar bude još pogubnija, u tranzicionim procesima došlo je do gašenja poljoprivrednih zadruga i pogona koji su godinama uspješno egzistirali na području Andrijevice, nakon čega je raspoloživa imovina ostavljena na milost i nemilost zubu vremena. O tome svjedoči i fabrika mermera koja je postojala ispod planine Žoljevice. Mještani Slatine tvrde da je ona tipični primjer neuspjelih privatizacija na sjevru Crne Gore.
– U našem selu je godinama funkcionisao pogon za proizvodnju mermera. To preduzeće se bavilo i trgovinom tako da je u jednom momentu upošljavalo oko sto radnika. Odjednom je preduzeće ugašeno, dok su pogoni ustupani određenim „biznismenima“ koji nijesu uspjeli da tamo održe bilo kakvu proizvodnju. Sad ti pogoni zjape prazni, svjedočeći da je uz gašenje otkupnih centara stavljena tačka na razvoj naših sela – navode mještani Slatine.
Sličnu priču pričaju i stanovnici Konjuha ističući da su se brojni projekti na sjeveru Crne Gore u poslednje dvije decenije pokazali kao promašene investicije i da to pokazuje i sirara koja je kratko i povremeno radila u ovom selu, jer se proizvodnja sira, zbog nedostatka sirovine i skupe tehnologije, pokazala kao nerentabilna, iako su realizaciju ovih projekata pratila značajna finansijska ulaganja.
– Sirara u Konjusima je počela sa radom 2009. godine i to zahvaljujući ulaganjima koja su obezbijeđena preko MIDAS programa. Tada je, uz dopremanje mašina za proizvodnju tvrdih sireva, izvršena adaptacija postojeće zgrade, uz obećanje odgovornih iz Ministarstva poljoprivrede da će ovaj projekat dati doprinos razvoju čitavog kraja i zaustvljanju izražene migracije lokalnog stanovništva. Sirara je ustupljena na korišćenje Udruženju stočara iz sela Konjuhe, čiji su članovi pokušali da organizuju kontinuiranu proizvodnju više vrsta sireva. Međutim, u startu su izrazili bojazan da je i ovaj projekat osuđen na propast, jer se radilo o skupoj tehnologiji. Takva predviđanja su se i obistinila, jer su konjuški stočari, i pored upornog rada, prije nekoliko godina morali da zatvore siraru, uz konstataciju da je zbog lošeg plasmana čitav posao postao neisplativ. Tako sudbina konjuške sirare najbolje potvrđuje da država nije imala odgovarajući pristup za otvaranje rentabilnih proizvodnih pogona u Limskoj dolini – ističe mještanin Konjuha Žarko Pajović.
I predsjednik Mjesne zajednice Košutiće Mileta Đerković tvrdi da je privatizacija državne imovine u poslednjih dvadesetak godina nanijela neprocjenjivu štetu svim razvojnim granama.
– Tokom poslednjih decenija prošlog vijeka u skoro svim mjesnim centrima postojali su otkupni centri. U tim centrima lokalno stanovništvo je moglo da plasira svoje tržne viškove, kao i velike količine ljekobilja i šumskih plodova. Isplate su bivale redovne, tako da su ljudi, baveći se tim poslovima, ostvarivali značajan dohodak. Međutim, tokom tranzicionih procesa svi ti centri su ugašeni,a raspoloživa imovina prepuštana konstantnom propadanju. O postojanju tih centara danas jedino svjedoče sjećanja kao i ostaci ruiniranih objekata. U takvom ambijentu, gdje država nije iskreno razmišljala o otvaranju rentabilnih pogona, jedino nakupci profitiraju, oni skidaju kajmak, dok se proizvođači nalaze u potpuno nezavidnom položaju – navodi Đerković.D.J.

Uništen stočni fond

Mještani Trešnjeva ističu da uzroke ovakvog stanja treba tražiti u činjenici da na sjeveru Crne Gore nema organizovanog otkupa tržnih viškova.
– Država umjesto da daje podsticaj jačanju gazdinstava, svojom nerazumnim potezima raskrčmila je stada na sjeveru Crne Gore. Ljudima su nuđeni krediti za nabavku stoke, uz obećanja da će moći da prodaju mlijeko i da tako otplaćuju kreditne obaveze. Međutim, od toga nije bilo ništa, zbog čega su mnogi farmeri upali u dužničko ropstvo. Nadležni su umjesto razvojnih i održivih projekata nudili smiješne i nerentabilne investicije. Tako je smišljeno uništavan stočni fond. Siguran sam da bi se mladi ljudi u znatno većem broju posvećivali uzgoju stoke kad bi imali neku sigurnost i garanciju da svoje tržne viškove mogu da plasiraju po nekoj realnoj cijeni – ističe Stanko Stojanović.

Kuća voća kao rješenje

Iz lokalne uprave naglašavaju da su svjesni problema vezanih za neorganizovan otkup tržnih viškova i da treba intenzivno raditi da se trenutno stanje popravi. Kazali su da se iskreno nadaju da će se sa izgradnjom kuće voća u Andrijevici uvesti red u ovoj oblasti.
– Godinama imamo intenzivne komunikacije sa ljudima iz Ministarstva poljoprivrede sa ciljem da se na prostoru andrijevičke opštine stvore uslovi za organizovani otkup tržnih viškova. Takođe, nastojimo da stvorimo pogodnosti koje bi zadovoljile interese onih koji svoju šansu vide u otkupu šumskih plodova i ljekobilja. U tom pravcu će se graditi i kuća voća u Andrijevici koja će biti od velike koristi za sve one koji se bave pomenutim djelatnostima – naglasili su iz lokalne uprave.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"