E
vropska kuća, naziv je jedne od stambenih zgrada u nikšićkom naselju Humci u kojoj su stanove na korišćenje 2008. godine dobile 22 porodice. Međutim, od dana useljenja stanari, među kojima je većina izbjeglih i raseljenih, suočavaju se sa raznim problemima vezanim za sam objekat i njegovo okruženje. Tvrde da je fasada odmah počela da otpada, unutrašnji zidovi su popucali, krovna konstrukcija prokišnjava, a okruženi su smećem i neuređenim platoom ispred zgrade, i neasfaltiranom ulicom.
– Jedan dio ulice nije asfaltiran, pa ljeti ne možemo da živimo od prašine, a kad je kiša cijeli plato ispred poplavi. Preko puta zgrade stvorena je divlja deponija, nedavno je tu neko bacio i uginulu životinju pa smo molili nadležne da je uklone, što je i urađeno uz pomoć Slavice Zindović, iz Sekretarijata za komunalne poslove – priča Zorica Košutić, izbjeglica iz Krajine, koja je jedan od stanara Evropske kuće.
Zgradu je uz pomoć Opštine gradila njemačka organizacija „Help“, koja ju je godinu potom predala lokalnoj upravi. Pri useljenju, kazala je Košutić, nadležni su saopštili da je obezbijeđen dodatni novac za uređenje ulice i platoa ispred, što do danas nije urađeno.
– Ne znamo kome više da se obratimo, u ugovorima nam piše da smo korisnici stanova. Ne sjećam se za sve ove godine da je iko od nadležnih došao da obiđe ili nas ili zgradu. Za poslednje četiri godine šestoro je iz ove zgrade umrlo, a svi ostali uglavnom se suočavaju sa nekom bolešću – kaže Košutić.
Porodica Vere Dervišević stan u Evropskoj kući dobila je jer su izbjegli iz Gospića. Suprug joj je preminuo prije pet godina i ona tu trenutno živi sa sinom i pastorkom, i svi imaju ozbiljnih zdravstvenih problema. U njenom stanu zid koji dijeli kupatilo i sobu vlaži, pa konstantno strepi od havarije na elektroinstalacijama.
Kod porodice Vekić, na poslednjem spratu, stan prokišnjava jer zgrada nema ploču.
– Stalno smo u nekoj strepnji hoće li protočiti plafon. Posebno je teško kada su velike kiše. Ne znamo šta uraditi ni kome se obratiti. Oko zgrade se, zbog smeća, šire neprijatni mirisi pa ne možemo ni na terasu izaći – kaže Dragana Vekić.
Ništa bolja situacija nije ni na prizemlju gdje u jednom od stanova živi Jadranka Vidović, čiji sin je lice sa invaliditetom. Prozor na stanu iznad njihovog, pojasnila je ona, propušta vodu koja se potom sliva preko plafona kod njih.
– Ništa od postavljene stolarije od početka nije u funkciji. Zbog prozora u stanu iznad, meni je voda u sobi. S tim mučimo godinama i ne znamo šta da radimo – žali se Vidovićeva.
Kako ispred zgrade, tako i iza, divlja je deponija smeća na kojoj je se nalazi razni otpad. Od ukupnog broja, osam porodica je stanove dobilo kao socijalni slučajevi, a ostali kao izbjeglice i raseljeni, a ni jednoj primanja koja imaju ne prelaze čak ni 100 eura mjesečno. To je razlog, kaže Rajka Babović, što nemaju novca da nešto sami poprave na zgradi.
– Bila sam samohrana majka, a onda mi je jedini sin koji je bio nepokretan preminuo u 31. godini života. I tada i sada moje primanje je svega 67 eura, a niko ni od socijalnih službi ni bilo kojih dugih nikada nije došao da vidi imam li,da kupim drva, platim struju, kako ću da preživim, mogu li sina u kolicima izvesti ispred zgrade koja nema ni parking ni asfaltiranu ulicu. Sada kada sam ostala sama, i oboljela, potpuno mi je svejedno šta će se dešavati – ogorčena je Babović.B.B.
Upravniku mnogo posla
Stanar Momčilo Marković nedavno je izabran za upravnika zgrade i, kako kaže, predstoji mu da pokuša da riješi brojne probleme. Objekat se nalazi u Ulici Ilije Milovića samo pedesetak metara do Evropske kuće nije asfaltirano.
– Iako realitivno nova zgrada, po problemima ne znamo odakle da počnemo. Mislim da nije tehnički primljena, što ćemo provjeriti. Najveći problem je što su svi stanari izuzetno loše platežne moći pa nećemo moći sami, pogotovo kad je u pitanju sanacija krovne konstrukcije pa ćemo tražiti pomoć – ističe Marković.
Stanari kažu da nemaju novca ni da u ulazima obnove rasvjetu, a postavljene neonke kao i hidrofor sa crijevima za slučaj požara, odavno su pokradeni. Ugovori o stanovanju ističu im za četiri godine pa strepe i šta će biti nakon toga, a nejasno im je kako im, pošto su korisnici, stižu rješenja o plaćanju poreza za stanove, što će takođe provjeriti preko nadležnih službi.
)){kind=small}
