ANDRIJEVICA – Da je stočni fond na sjeveru Crne Gore desetkovan u odnosu na minula vremena i da su na katunima vikendaši zamijenili nekad ugledne stočare, uvjeriće se svako ko se uputi ka andrijevičkim planinama. I ovoga ljeta na katune sa stokom su izdigli samo oni najuporniji svjedočeći da mladi ljudi ne žele da se bave tradicionalnim djelatnostima. Mještani ovakvu pojavu uglavnom komentarišu konstatacijom da država nije preduzela nikakve mjere da, u poremećenom sistemu vrijednosti sa kojim je suočeno savremeno društvo, stimuliše mlade ljude da rade i žive od svoga rada. Naglašavaju da uzroke ovako negativnih trendova, između ostalog, treba tražiti i u podacima da je država poslednjih godina umjesto stimulativnih mjera, mladim, radno sposobnim ljudima dodjeljivala isključivo socijalu. Mještani ocjenjuju da je pogubno to što su priče oko uvezivanja turističke ponude i proizvodnje zdrave hrane ostale samo mrtvo slovo na papiru.
– Ako se zna koliko ljudi tokom godine prođu kroz Štavnu, onda se slobodno može reći da se radi o privlačnoj destinaciji za zaljubljenike prirodnih ljepota. Međutim, od toga lokalna zajednica nema nikakve koristi, jer posjetioci dođu, vide i odlaze, ali ovdje ne troše novac. Ovdje više skoro i da nema uzornih stočara, iako se zna da su svojevremeno ovi katuni vrvili od krava i ovaca. Hrana se nije kao danas kupovala u prodavnicama, nego se sve moglo naći kod vrijednih proizvođača, od mesa do sira i ostalih mliječnih i drugih proizvoda. Sad više nema tako jakih gazdinstva kao nekada. Zato se ne treba čuditi što izletnici i roštiljdžije, umjesto stočara i čobana, zauzimaju Štavnu – ističe mještanin Vojo Babović.
On podsjeća da su nekadašnje planinske stanove na Štavnoj zamijenile moderne vikendice.
– Torovi ispod Komova su iz godine u godinu prazniji. Sve je manje dobrih stočara jer se mladi uglavnom okreću drugim poslovima. Ali zato sve više ima onih koji na mjestima gdje su njihovi djedovi izdizali sa stokom prave moderne vikendice. Vrijeme će pokazati koliko je to dobro, ali po onome što se da primijetiti takva praksa ne ude uz priču na kojoj se temelji adekvatna valorizacija planinskih potencijala – naglašava Babović.
Slično mišljenje iznosi i nekadašnji stočar Dragi Jovović koji je godinama sa stokom boravio na planini Crnogori.
– Skoro sve naše planine su bile stjecište uzornih stočara, koji su baveći se poljoprivredom i stočarstvom uspijevali da izdržavaju svoje brojne porodice. Planinski katuni su tokom ljeta bivali puni naroda, dok su se na prostranim pašnjacima mogli uočiti veliki buljuci stoke. Međutim, danas imamo potpuno drugačiju sliku – torovi na našim katunima su iz godine u godinu sve prazniji što ne čudi s obzirom na to da je država, između ostalog, u poslednjih dvije decenije mladima, koji imaju zemlju i mogićnost da se bave stočarstvom i poljoprivredom, dijelila socijale što je van svake pameti. Na taj način se mladi radno sposobni čovjek pretvara u invalida, umjesto da mu se dodijeli povoljni dugoročni krediti i garancija da svoje proizvode mogu prodati na tržištu – navodi Jovović.
Mještani Potkomovlja ističu da je poražavajuće to što država ne nudi nikakve garancije koje bi dale podsticaj za proizvodnju zdrave hrane.
– Da bi se trenutna situacija popravila trebalo bi aktivirati prodajna mjesta, na kojima bi država garantovala otkup po utvrđenim i prihvatljivim cijenama. Te garancije bi unijele sigurnost kod proizvođača i mladi ljudi bi krenuli da se bave poljoprivredom i stočarstvom, nudeći tržištu zdravu ekološku hranu. Ako se to ne uradi, stočni fond će se iz godine u godinu smanjivati, a naša sela ubrzo će ostati pusta – tvrde stočari iz Potkomovlja.
Slično mišljenje o situaciji na ovom području iznosi i predsjednik mjesne zajednice Kralje Milutin Đurković, ističući da je država, umjesto da daje podsticaj jačanju gazdinstava, svojom nerazumnim potezima raskrčmila stada na prostoru Vasojevića.
– Na ovim prostorima se oduvijek teško živjelo, ali su ljudi imali volju da rade, jer su znali da nemaju drugog izbora. Danas su došla druga vremena. Omladina i ne pokušava da se bavi stočarstvom, uviđajući da, za razliku od onih koji su ostali vjerni selu i poljoprivredi, mnogo bolje prolaze oni koji primaju socijale, prodaju drogu i bave se sumnjivim poslovima. Ljudi sa takvim navikama nijesu spremni da se uhvate u koštac sa teškim poslovima kao što je stočarstvo. To nas navodi na zaključak da je država glavni krivac za ovako stanje, jer se stiče utisak da je neko namjerno htio da ugasi jaka gazdinstava u našim selima. Zato su se ovi krajevi suočavali sa drastičnim odlivom lokalnog stanovništva. Poslije svega naši iseljenici željni zavičaja često izraze želju da na katunima gdje su nekad provodili bosonogo djetinjstvo sagrade vikendicu. Zato danas imamo više vikendaša nego stočara – zaključuje Đurković. D.J.


Tetrapak zamijenio vareniku

Mještani naglašavaju da se na katunima više pije varenika iz tetrapaka, nego ona koja se pomuze od krava i ovaca.
– Velika većina onih koji dođu na Štavnu donesu vareniku iz prodavnice. Tetrapak je zamijenio domaću vareniku i sve je manje onih koji pokazuju želju da drže stoku onako kako su to radili njihovi preci. Tbog svega ovoga, država bi hitno morala da donese posebne stimulativne mjere, ukoliko misli da pomogne sela na sjeveru Crne Gore. To znači da se, umjesto deklarativnog zalaganja, mora raditi na popravci postojeće infrastrukture i ulagati u pojedince koji žele da se bave poljoprivredom i stočarstvom – poručuju mještani Potkomovlja.