N
adomak Starog grada, na ekskluzivnoj lokaciji, na samoj pjeni od mora, već pola godine nalaze se brda šuta i građevinskog otpada ostalog nakon rušenja starog hotela „Fjord“. To su prve slike koja dočekuje turiste koji iz cijelog svijeta u drevni grad pristužu kruzerima. Gomile kamenja, gvožđa i betona bodu oči i kolonama izletnika, ali i Kotoranima koji se svakodnevno pitaju kada će na najatraktivnijoj lokaciji Unesko grada biti izgrađen luksuzni hotel sa pet zvjezdica, kako je to najavio investitor, kompanija „Boka bej investment“ (Boka Bay Investment LLC). Oni stariji Kotorani bili su sentimentalno vezani za nekadašnji hotel „Fjord“, jer su se pod njegovim okriljem tokom ljetnjih živih svirki na skladnoj terasi, u neposrednoj blizini parka sa rijetkim vrstama drveća, rađale mnoge ljubavi, a u njegovoj sali održavali maskenbali i drugi događaji značajni za grad. Oronulo i ruinirano zdanje godinama nije bilo u funkciji, a srušeno je na početku ovogodišnje turističke sezone, u periodu od 26. aprila do 15. juna, i to udarima teške mehanizacije na njegove zidove.
Od tada u srcu Kotora stoje kubici šuta, jer za njegovo deponovanje još uvijek nije pronađena adekvatna lokacija.
Lokalna uprava je formirala komisiju u sastavu;Jelena Vuković u ime Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Jelena Maslovar u ime Sekretarijata za urbanizam, Ivan Mikijelj u ime Sekretarijata za imovinskopravne poslove, i jedan predstavnik Komunalne policije. Zadatak komisije je da pronađe lokaciju za deponovanje šuta. Komisija je obišla teren i našla tri lokacije koje se nalaze u zalivskom dijelu i u Grblju. Kako je za „Dan“ saopštila Bojane Petković, šefica Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine, u dostavljenom izvještaju su dvije lokacije i to; u Grblju, u blizini kamenoloma u Nalježićima, i na putu prema Dragalju.
– Zakonom je predviđeno da Opština odredi lokaciju za privremeno skladištenje građevinskog neopasnog otpada, znači to nije nikakva komunalna deponija, nikakvo trajno odlaganje, to je privremeno skladište građevinskog neopasnog otpada i bukvalno ne postoje nikakvi strogi propisi kakve uslove ta lokacija treba da zadovoljava. To mora da bude ograđena lokacija i mora da postoji vaga kojom se mjeri doneseni otpad. Sada je procedura da se pripremi materijal za Skupštinu opštine, pošto ona usvaja tu odluku. Nadam se da će to biti na prvom sledećem zasjedanju – kaže Petkovićeva, dodajući da transport i odlaganje otpada pada na teret investitora, ali i da se shodno zakonu nije smjelo pristupiti rušenju objekta prije izrade plana upravljanja otpadom, jer se proizvođačem otpada po zakonu smatra svako ko proizvodi više od dvije hiljade tona otpada.
– Pretpostavljam da tamo ima preko dvije hiljade tona šuta, znači prije pristupanja rušenju objekta trebalo je uraditi plan upravljanja otpadom koji bi obuhvatio i to gdje će otpad biti transportovan i skladišten, na koji je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine trebala da da saglasnost. Taj korak je u startu preskočen. To je jedan par rukava, a drugi je što je odavno trebalo da bude određena ova lokacija sa čim se kasni, tako da otprilike ne treba upirati prstom, ni u jedne, ni u druge. Jedni imaju propust jer nisu sproveli cijelu proceduru, a drugi jer nisu blagovremeno odredili lokaciju – podvlači Petkovićeva.
U kompaniji „Boka bej investment“ koja namjerava da investira u gradnju hotela na prostoru nekadašnjeg Fjorda, kažu da je riječ o 15 hiljada kubika materijala, za čiji bi odvoz trebalo oko hiljadu kamionskih tura. Jedan od osnivača ove kompanije Orhan Pelinković saopštio je za „Dan“ da je srušeno oko 90 odsto objekta (veliki dio šuta koji se nalazi na prizemnoj etaži mora se ukloniti da bi se ista mogla srušiti), te da firma sada u svojoj režiji traži deponiju.
– Zainteresovani smo da uklonimo taj šut. Na samom početku radova bili smo odredili deponiju u Grblju, međutim, opštinske službe su nam saopštile da ona ne ispunjava sve standarde i odmah smo zaustavili odvoz, a bili smo i kažnjeni od strane Komunalne inspekcije. Sada deponiju tražimo u svojoj režiji u slučaju da Opština Kotor ne može da nam je obezbijedi, jer su u pitanju velike količine šuta, oko 15 hiljada kubika. Želimo to da što je prije moguće riješimo i očekujemo da nam lokalna uprava pomogne, da platimo za deponovanje tog materijala na njihovoj deponiji, ali istovremeno smo u potrazi da mi nađemo adekvatnu deponiju van Kotora – kaže Pelinković navodeći da je kompanija iz kontakata sa predstavnicima Opštine prije dva i po mjeseca dobila uvjerenje da će se lokacija obezbijediti za „dvije, tri nedjelje“.
– Možemo da čekamo u narednih mjesec dana, ali poslije toga moraćemo da nađemo neko drugo rješenje, koje će za nas biti mnogo skuplje, i onda ćemo odvesti taj šut na drugu lokaciju, jer planiramo početak istražnih radova odnosno geomehaničkih i geotehničkih istraživanja zemljišta. Do kraja godine ćemo sigurno riješiti to pitanje na ovaj ili onaj način. Tu lokaciju smo kupili da je valorizujemo i zato smo odmah krenuli u rušenje bivšeg hotela, tako da nemamo drugu namjeru nego da tu izgradimo najljepši hotel u Bokokotorskom zalivu – ističe Pelinković.
Većinski vlasnik „Boka bej investmenta“ (90 odsto) je Švajcarski fond koji čini nekoliko različitih investitora.B.M.


Na ime poreza uplatili 800.000

Pelinković kaže da je kompanija već dvije i po godine u Kotoru, da trguje na drugim lokacijama, te da je kotorskoj Opštini već uplatila blizu 800 hiljada eura po osnovu poreza.
-Kupili smo i lokacije „Glavati-Prčanj“ i „Jugooceanije“, a dosad smo u Crnoj Gori uložili blizu 30 miliona eura - ističe Pelinković dodajući da će u gradnju hotela sa pet zvjezdica na lokaciji bivšeg Fjorda biti uloženo ukupno oko 300 miliona eura.
-Dosad smo uložili oko 10 odsto. Realizacijom te investicije otvoriće se 500 novih radnih mjesta- podvlači Pelinkoić.


Pripremni radovi krajem naredne godine

-Planiramo da odmah po uklanjanju šuta i ispitivanja zemljišta koje će trajati oko mjesec, mjesec i po dana, krenemo u raspisivanje međunarodnog konkursa za izradu idejnog rješenja. Ta procedura traje otprilike oko tri mjeseca. Nakon toga, kada se odabere najbolje riješenje od strane žirija i svih nas, krenućemo sa razradom glavnog projekta - precizirao je Pelinković.
On naglašava da bi pripremni radovi mogli započeti u drugoj polovini naredne godine jer, kako kaže, izrada projektne dokumentacije traje dugo.