PLjEVLjA – Predsjednik OO Demokrata Pljevlja Milojica Tešović istakao je da se analizom privredne, ekonomske i socijalne slike opštine Pljevlja može zaključiti da su negativni trendovi prisutni u gotovo svim segmentima.
– Ovakva ocjena zasnovana je na javno dostupnim pokazateljima o broju investicija, novih radnih mjesta, broju raseljenih, demografiji, stagnaciji poljoprivredne proizvodnje, stanju životne sredine, likvidnosti velikih privrednih subjekata, ali i skromnom broju malih i srednjih preduzeća. Sa žaljenjem možemo konstatovati da odnos centralne vlasti prema Pljevljima nije promijenjen, uprkos zvučnim najavama u toku predizborne kampanje. Svjedoci smo da pomaka na tom planu nema. Stopa nezaposlenosti je suštinski povećana, iako je Zavod za zapošljavanje formalno smanjio brisanjem nezaposlenih sa evidencije poslednjih mjeseci, što je protivzakonito i protivustavno, upozorava Tešović.
Ističe da je sasvim neopravdano zapostavljena tema oko izgradnje cementare.
– Crna Gora u prosjeku uvozi više od 100.000 tona cementa godišnje, a prema dostupnim informacijama za izgradnju dionica autoputa „Smokovac-Mateševo” firma iz Hrvatske „Cemex Croatia” već je isporučila 280.000 tona cementa, kao i dodatnih 200.000 tona za izgradnju turističkih rizorta „Luštica bej” i „Porto novi”. Da je država na vrijeme sprovela strategiju i obezbijedila neophodnu infrastrukturu, cement za autoput i turističke komplekse, kao i za potrebe tržišta Crne Gore mogao je da se proizvodi u Pljevljima, a ne da se uvozi. Da ne govorimo o direktnom zapošljavanju nekoliko stotina građana Pljevalja, istakao je Tešović.
On je ukazao i na odnos Elektroprivrede i sada već njihove kompanije Rudnik uglja prema lokalnoj sredini u kojoj privređuju. – Obaveza plaćanja ekološke takse i dalje se smišljeno izbjegava u saradnji sa Vladom Crne Gore, dok se u zvaničnim izvještajima navode milionski profiti u poslovanju. Postavlja se pitanje da li Elektroprivreda ostvaruje profit na uštrb zdravlja građana i životne sredine? Da dva glavna zagađivača redovno izmiruju svoje zakonske obaveze, vjerovatno da profita ne bi ni bilo, pa otuda i objašnjenje upornog izbjegavanja plaćanja eko- takse. Ali ono što je poražavajuće u ovoj situaciji jeste činjenica da se uvijek narodski rečeno zalomi „preko leđa građana”. Kako to da Elektroprivreda ne prikazuje profit dugujući državi za poreze, ili dugujući za gorivo ili rezervne dijelove? Ili je najjeftinije i najjednostavnije ostati dužan narodu i njihovom zdravlju, konstatuje Tešović.
On ukazuje i na pasivan odnos lokalne vlasti kada su u pitanju problemi od suštinskog značaja za Pljevlja. Kako je istakao, ne mogu se ključne teme zapostavljati ili zamaskirati radovima koji su u domenu servisnih obaveza lokalne vlasti.
– Ulice se moraju asfaltirati i rekonstruisati, oplemenjivati zelene površine i postavljati novi pločnici, ali rješavanje pitanja životne sredine, izostanka investicija, nezaposlenosti i valorizacije raspoloživih resursa ključ je razvoja našeg grada, naglasio je Tešović.
B.Je.

Drvoprerada u kolapsu

Prema riječima Tešovića, održiva valorizacija šumskih bogatstava i direktna korist lokalnoj zajednici i državi dovedeni su u pitanje lošim koncesionim ugovorom, odnosno prije svega neadekvatnim koncesionarom.
-Poznato je da se kompanija „Vektra Jakić“ duži niz godina suočava sa unutrašnjim problemima, da ulazi u kašnjenje kako u isplati zarada prema zaposlenima, tako i u odnosu na obaveze prema lokalnoj samoupravi i državi. Zaista je neopravdano da se u decenijskom razdoblju ne može naći adekvatno rješenje u oblasti drvoprerade. U odgovornim državama šumsko bogatstvo je pokretač razvoja i uvjeren sam da bi novim i poštenijim pristupom, jasnim planom razvoja i održivim upravljanjem u sektoru drvne industrije u Pljevljima moglo da bude zaposleno i do 1.000 radnika- smatra Tešović.