PLAV –U Plavu je, u saradnji NVO „Sačuvajmo rijeke Crne Gore“ i Grin Homa, kojima su podršku dali MANS i Društvo za zaštitu ptica Crne Gore, upriličen susret na temu zaštite rijeka ovog prostora na kojima su sagrađene ili se namjeravaju graditi nove male hidroelektrane (mHE). Cilj susreta bio je da građani Crne Gore posredstvom medija bolje upoznaju sa problemima mještana lokalnih zajednica koji su nastali ili koji bi nastali izgradnjom mHE.
Predsjednik Udruženja za zaštitu rijeka Plava Ramo Gutić, u ulozi medijatora, istakao je da u dosadašnjem periodu nadležni državni organi i lokalne samouprave nisu imali dovoljno razumijevanja za probleme svog stanovništva nastale izgradnjom malih hidroelektrana.
–Svi investitori iz naše države i inostranstva su dobrodošli i pozivamo ih da dođu i investiraju u izgradnju pogona za preradu ljekovitog bilja, ribnjaka, žičara, motela, etno naselja, farmi…, ali uništavanje naših najvećih vrijednosti: izvora, rijeka, jezera, šuma, nećemo dozvoliti, jer to bogatstvo pripada budućim generacijama i uslov je opstanka stanovništva na ovim prostorima. Izgrađene su dvije mHE na pritokama rijeke Komarače (Babino poljske i Treskavičke rijeke) u srcu Nacionalnog parka Prokletije gdje je voda stavljena u kancerogene cijevi i sprovedena do turbina elektrana, čime je došlo do presušivanja velikog broja izvora i devastacije tog zaštićenog prostora i katastofe u tim rječnim koritima. Planirane su elektrane na Đuričkoj i Murinskoj rijeci koje bi ugrozile i ta izvorišta, što ni po koju cijenu nećemo dozvoliti –poručio je Gutić.
Predstavnica Grin Homa Milica Kandić je istakla da su prepoznali potrebu da dođu i da konkretno na terenu daju podršku, isticanjem ove problematike na malo veći nivo, sa ciljem da upoznaju predstavnike medija sa problemima sa kojima se suočavaju lokalne zajednice koje gravitiraju rijeci Komarači, ali i svim drugim rijekama na kojima je planirana gradnja mHE.
– Ono što će za nas danas biti važno i voljela bih od vas da čujem koji su to ključni problemi sa kojima se suočavate kako bi se posredstvom medija upoznalo cijelo građanstvo Crne Gore. Grin Hom će svakako pružiti potrebnu podršku u bilo kom obliku vama u borbi za očuvanje rijeka, tako da nadam se da ćemo sačuvati rijeke i spriječiti izgradnju treće mHE na rijeci Komarači. Ono što će za nas biti interesantno jeste da vidimo konkretno na terenu kako sve to izgleda. Znamo da proces planiranja mHE u Crnoj Gori nije bio sproveden na adekvatan način -učešće građana nije bilo obezbijeđeno i mnogo toga, zašta imamo posledicu brojne proteste širom Crne Gore –kazala je Kandićeva.
Ekspert za zaštitu životne sredine Milija Čabarkap, koji se već godinama bavi ovom problematikom i svim pitanjima koja su vezana za bavljenje mHE, istakao je da problem jeste što Ministarstvo ekonomije kao nadležno za ovu problematiku nije na jedan adekvatan i efikasan način informisalo lokalno stanovništvo o izgradnji malih hidro-elktrana.
-Vi ste se zasigurno prvi put upoznali sa ovim projektima kada su bageri došli na ovo područje. Što je još tužnije jeste da smo još 2014/15. godine, kada su se još uvijek izdavale koncesije, više puta i usmeno i na javnim raspravama i dopisima apelovali Ministarstvu ekonomije da obavijesti lokalno stanovništvo, ne na način na koji oni to rade –putem interneta ili nekog štampanog medija, jer znamo da tim ruralnim područjima to nije svima na dohvat ruke. Pri procesu tih planiranja nedostajale su osnovne vodne osnove. Ministarstvo ekonomije nije imalo podatke koji broj stanovništva živi pored tih rijeka, u kojoj količini se koristi ta voda i u koju namjenu. Trebalo je dakle ministarstvo za sto da sjedne vas i koncesionare i da se u samom startu sve sagleda pa onda da se vidi je li to održivo ili nije –kazao je Čabarkapa.
Učesnicima skupa obratili su se Brano Otašević, Ibr Hoti, Enes Barjaktarević odbornik Albanske alternative u SO Plav, Fadil Šarkinović u ime Društva pčelara, i Salih Pejčinović predsjednik NVO za zaštitu privatnih šuma. Oni su, između ostalog, istakli da je koncesionarima na ruku išla tadašnja opštinska vlast na čelu sa predsjednikom Orhanom Šahmanovićem. Mještanin Zuko Bašić je kao jednog od glavnih krivaca etiketirao Orhana Redžepagića nekadašnjeg predsjednika Opštine Plav, koji je, kako je kazao, bio zastupnik tih projekata.
Skupu je u ime MANS-a prisustvovala Biljana Matijašević, a u ime Društva za zaštitu ptica Igor Stojčić. Učesnici skupa su obišli vodozahvata postojećih mHE u gornjem toku rijeke Komarače.
N.V.