PLjEVLjA – Rudnik uglja Pljevlja započeo je sa rekultivacijom deponije laporca Jagnjilo, a iz poslovodstva ove kompanije tvrde da bi se prostor od 57 hektara mogao iskoristiti za mnoge sportske sadržaje, poput terena za tenis, golf i fudbal. Iz Rudnika uglja poručuju da će deponija Jagnjilo i prostor oko nje biti rekultivisani ove i naredne godine i da će biti zasađena trava i parkovsko drveće. Sve to, prema mišljenju čelnika Rudnika uglja, treba iskoristiti da Jagnjilo postane mjesto odmora i rekreacije.
– Nakon što je u rekordno kratkom roku sa prostora odlagališta Jagnjilo izmješteno postrojenje koje se nalazilo, Rudnik uglja Pljevlja je odmah pristupio rekultivaciji tog prostora, a shodno zakonskim obavezama za 2018. i 2019. godinu planirana je rekultivacija 57 hektara. Dosad je urađena tehnička rekultivacija na prostoru od četiri hektara, a do kraja godine biće završena rekultivacija 38 hektara zemljišta. Planirano je da u toku godine RUP na odlagalištu „Jagnjilo”, pored tehničke, uradi i biološku rekultivaciju, a da se u 2019. godini uradi tehnička i biološka rekultivacija devet haktara površine na koti od preko 1.000 metara nadmorske visine, kao i deset hektara na koti od 975 metara nadmorske visine – kazao je za „Dan” izvršni direktor Rudnika uglja Slavoljub Popadić.
On naglašava da bi najbolje bilo da se laporac upotrebi za proizvodnju cementa, ali dok se ne pojavi investitor za izgradnju cementare, rekultivisanu deponiju treba pretvoriti u izletište sa brojnim sportskim sadržajima. Prema riječima Popadića, prostor će biti kvalitetno rekultivisan i neće biti ugrožen poznatim pljevaljskim maglama, zagađenim vazduhom, a pritom je ova lokacija na par kilometara od grada.
– Odlagalište „Jagnjilo” najbolje bi se iskoristilo za proizvodnju cementa zbog samog kvaliteta jalovine, ali do interesovanja investitora za ovaj kvalitetni cementni laporac i razvoja indrustrije, rekultivacijom odlagališta „Jagnjilo” stvoriće se velike zelene površine koje ne uključuju samo travnati zastor, već i parkovsko drveće, što u konačnom predstavlja idealan prostor za golf terene i tenis. Na nižim nivoima moguća je izrada terena za fudbal, koje bi neki od fudbalskih klubova, uz podršku Saveza uredili, za treninge mlađih kategorija. S obzirom na to da ovaj lokalitet gravitira selu Crljenice i povezuje se sa Manastirom Sveta Trojica i parkom Vodice, može da bude dobar i za rekreaciju, posebno imajući u vidu činjenicu da se nalazi na nadmorskoj visini od preko 1.000 metara, gdje nema magle i štetnog uticaja kotlarnica i individualnih ložišta – kaže Popadić.
Podsjećamo, Rudnik uglja Pljevlja je 1989. godine na lokaciji Jagnjilo počeo sa odlaganjem laporca iz kopa Potrlice. Prethodno je iz sela Jagnjilo iseljeno 15 od ukupno 16 domaćinstava. Iseljenim domaćinstvima Rudnik uglja je isplatio imanja, a potom je na tom terenu sve do prošle godine odlagan laporac. U pomenutom periodu na Jagnjilu je odloženo 100 miliona tona otkrivke, odnosno laporca. Stvaranjem uslova da se otkrivka odlaže u kop Potrlica, deponija Jagnjilo je zatvorena. U čitavoj priči je zaniljivo što Rudnik uglja po prvi put od svog postojanja pristupa rekultivaciji neke od deponija, odnosno po prvi put se poštuju zakonski propisi što dosad nije bila praksa.
B.Je.

Upravnik kopa Potrlica Golub Đondović kaže da je teren na Jagnjilu stabilan.
– Teren je u potpunosti stabilan, jer je odlaganje vršeno postepeno –kaže Đondović za „Dan” i dodaje da je uslov da se može graditi na prostoru koji je rekultivisan za 14 godina, te da je na Jagnjilu vršeno postepeno odlaganje laporca, uz redovno mašinsko ravnanje, pa nije ni potrebno da se za mogu gradnju čeka duži period.

Aerodromska pista
zarasla u šipražje
U vezi sa pričom o gradnji teniskih i golf terena ne treba zaboraviti ni obećanje Filipa Vukovića, nekadašnjeg predsjednika Opštine Pljevlja, koji je u predizbornim kampanjama čvrsto obećavao da će na rudničkoj deponiji, ili kako Pljevljaci kažu kipi, Đulina guka, izgraditi aerodrom. Istini za volju, Vuković je aerodromsku pistu dužine oko kilometar nasuo laporcem iz kopova Rudnika uglja, ali aerodrom nikada nije izgrađen. Trenutno na prostoru Đuline guke raste šipražje koje označava odakle je avioni trebalo da polete.