KOTOR – Program zaštite i očuvanja područja Kotora za 2019. godinu obuhvatio je nekoliko značajnih projekata za čiju realizaciju će biti opredijeljeno 393.000 eura, saopštila je za „Dan” sekretar Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Bojana Petković. Podsjetivši da je zbog svojih izuzetnih univerzalnih prirodnih i kulturnih vrijednosti područje Kotora upisano na Listu svjetske baštine Uneska, precizira da se koriste sredstva od naknade za ekonomsko iskorišćavanje kulturnih dobara koju u skladu sa zakonom plaćaju pravna i fizička lica.
Programom je, kaže, i ove godine data finansijska podrška važnim objektima kulturnog nasleđa, a predviđeni su značajni projekti. Osim izrade glavnog projekta za rekonstrukciju Slavijanske čitaonice, odnosno MZ u Dobroti, planirana je izrada konzervatorskog projekta zaštite i prezentacije franjevačkog groblja na Gurdiću, izvođenje radova predviđenih ovim projektom, izrada Studije zaštite i revitalizacije Špiljara, malog napuštenog sela iznad Kotora u zaleđu kotorskih zidina i tvrđave San Đovani. Do Špiljara, koji se nalaze na 636 metara nadmorske visine dolazi se starim putem-kanicama koje je napravila Austrougarska monarhija da bi zeleđe Crne Gore povezala sa Kotorom.
– Lani nismo uspjeli da pronađemo pravno lice koje bi izradilo ovu studiju, tako da ćemo nastaviti da tražimo nekog da nam pomogne da se to područje, koje je u neposrednoj blizini grada, revitalizuje i da se na taj način očuvanja od daljeg propadanja, ali i obogati naša turistička ponuda, a prije svega da se to graditeljsko nasleđe očuva. U Špiljarima postoji veliki broj stambenih objekata, manja crkva, kapela, stepenište koje je bilo pješačka komunikacija. Njegove prirodne ljepote, s graditeljskim nasleđem koje je sada u dosta lošem stanju, zaslužuju svaku mjeru zaštite koju možemo da obezbijedimo, konstatuje Petkovićeva.
Za izvođenje prve faze na rekonstrukciji palate Visković u Perastu programom je predviđen iznos od stotinu hiljada eura, a projekat obuhvata sledeće radove; raščišćavanje lokacije od šuta, uklanjanje samoniklog rastinja, statičku sanaciju, izradu krovišta i postavljanje međuspratnih konstrukcija.
Kada je u pitanju promocija nematerijalne kulturne baštine (saradnja sa OJU Muzeji), opredijeljeno je deset hiljada eura, koliko i za sanaciju Sat kule na kotorskom Trgu od oružja.
– Izrada projekta je u nadležnosti Direkcije za izgradnju i uređenje Kotora. Za potrebe tog projekta pribavljeni su konzervatorski uslovi, ekipa stručnjaka je izašla na lice mjesta, izvršila pregled objekta i definisala koji radovi se moraju prioritetno izvoditi. Sigurno je da će Sat kula sledeće godine dobiti umiveno lice. Veliki projekat koji je sada u izradi tiče se rekonstrukcije Peraške tvrđave i na osnovu tog projekta odvojićemo 80.000 eura za jednu od faza njene rekonstrukcije, ističe Petkovićeva.
Dodaje da je naredne godine planirana i sanacija bedema od Gurdića do Gradskih vrata. Upitana da li je u planu i čišćenje dijela bedema duž gradske pijace i dalje prema Gurdiću, kaže da je dio vezan za bedeme u nadležnosti direkcije, finansira se iz kapitalnog budžeta, a radovi se definišu programom i planom rada direkcije za 2019. godinu.
– Ogromna sredstva i veliki trud se ulažu u rekonstrukciju bedema. Dakle čišćenje fasada, na način na koji to uprava propiše, da li vodom pod pritiskom ili na neki drugi način, takođe je dio svih tih radova, ali sada se ozbiljno pristupilo radovima na statičkoj sanaciji bedema, temelja, na uređenju šetnih staza ka samoj tvrđavi kako bi se staza učinila bezbjednom i kako se ne bi dalje obrušavale međe, stepenici i kaldrmisane staze koje već postoje. Ulaganje u svih deset h projekata biće od izuzetne važnosti za zaštitu kulturne baštine na teritoriji opštine Kotor, istakla je Petkovićeva.B.M.
Orgulje stare 234 godine
Predlog pomenutog programa 7. decembra je prošao javnu raspravu (u potpunosti izostalo interesovanje stručne i laičke javnosti), a pristigao je samo jedan predlog i to od don Roberta Tonsatija koji se interesovao za mogućnost finansiranja restauracije Moskatelijevih orgulja, starih 234 godina, koje se nalaze u crkvi na Mulu. Budući da još uvijek u potpunosti nije zaokružen ukupan iznos sredstava od naknade, Petkovićeva smatra da će konačni proračun pokazati da se u program može uvrstiti i restauracija tih orgulja koje su sjajan primjer pokretne kulturne baštine.
-Ukoliko bi se nastavila praksa da se na tim orguljama izvode koncerti, to bi na neki način predstavljalo i očuvanje nematerijalne baštine ovog područja. Prema procjenama koje nam je Tonsati dostaviom restauracija bi koštala 50.000 eura, kazala je ona.
)){kind=small}
