MOJKOVAC – U Lepencu, na sredokraći puta između Bijelog Polja i Mojkovca, na praznik Svetog velikomučenika Prokopija, liturgijski je proslavljena hramovna slava crkve koja je posvećena ovom velikom ispovjedniku božjem. Svetu arhijerejsku liturgiju služio je Njegovo preosveštenstvo episkop budimljansko-nikšićki gospodin
Joanikije, uz sasluženje sveštenstva i monaštva eparhije. Svetom bogosluženju prisustvovao je vjerni narod Lepenca i okolnih mjesta.
Vladika Joanikije se osvrnuo na poslednja dešavanja u vezi sa predloženim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, ističući da Crkva ima veliki problem s vlastima u Crnoj Gori.
– Ne zato što smo mi protiv vlasti, nego zato što je naša vlast udarila na naše svetinje. To možemo nazvati udarom na pravoslavlje. Podmeću nam kukavičja jaja i pričaju priče kako hramovi kao kulturna dobra moraju da pripadnu državi. A ova država ima Zakon o kulturnim dobrima i tamo je dobro definisano da država ne smije da ulazi u pitanje vlasništva nad kulturnim dobrom. I naše najvažnije svetinje davno su upisane kao kulturno dobro. Ni komunisti nijesu oduzimali hramove. A ovi pričaju kako je to evropski standard. To je antievropski standard, poručio je vladika.
Istakao je da je i Evropa opominjala vlast u Crnoj Gori da ne smiju da ulaze u pitanje vlasništva nad crkvenom imovinom.
– Oni hoće da tim zakonom omoguće otimačinu i pljačku, i da država jednim paragrafom postane vlasnik svih crkava i manastira. Vlasnik uvijek ima pravo da određuje kako će se neko kulturno dobro upotrebljavati. Ako se to dogodi, država može uvijek dovesti sektaša, raskolnika ili razbojnika da skrnavi naše svetinje. O tome se radi. Ipak, ima ova država i Zakon o imovini, i svačija imovina je zaštićena, a ako neko ima problem i misli da mu je nešto oteto, za to postoje sudovi. Ako je crkvena imovina sporna, neka to država sudskim putem dokaže, istakao je vladika Joanikije.
Prema njegovim riječima, nikad dosad niko nije rekao da je sporna crkvena imovina, da su sporna zavještanja naših predaka, da je sporno ono što su sveti ktitori prilagali.
– To nije rekao niko izuzev naše vlasti. Ima petnaest godina i više da se piše i sa mnogih adresa postavlja pitanje porijekla imovine naših vlastodržaca, novih bogataša koji su upisani na liste svjetskih bogataša. Crkva je napadnuta i počelo je njeno gonjenje. Ovo što sad malo ćute ne znači da su namjeru promijenili. Ako su promijenili i vidjeli da su pogriješili, to je ljudski. Neka povuku ovaj zlokobni predlog zakona... Spremni smo za naše svetinje i da ginemo. Nema druge, ne možemo dozvoliti da se kaljaju svetinje i čast i obraz naših predaka i ktitora, ali ne daj Bože da do toga dođe. Umjesto toga, pozivam da svi koji se ne slažu s ovom zlom namjerom i bezakonjem koje se priprema i koje se već vrši daju potpis protiv predloga zakona, istakao je vladika.
On je kazao da „isti ovakav paragraf, kao kod naših vlasti, stoji u jednom zakonu kod
Hašima Tačija”.
– Ni tamo još nije usvojen. Vidi se da rade zajedno. Cilj je da sve naše srpske svetinje na Kosovu i Metohiji jednim paragrafom pređu u vlasništvo te kvazidržave koju više od pola svijeta ne priznaje. Daj Bože da ovaj praznik današnji slavite u slobodi kroz sve vjekove, niko da se ne miješa u svetu službu i niko da ne zapovijeda osim Crkve. Da ne dođe okupator, ili neko ko nije pozvan da vas ugrožava i gazi. Jer smo mi narod koji je zavjetovan slobodi, da čuvamo svoju vjeru i najveća izdaja je uvijek bila pogaziti svoju vjeru. A radi se sve da zaboravimo svoju istoriju, korijene i svetinje, da se od njih otuđimo. Ipak, i pored pristiska, niti smo ih se odrekli, niti smo se otuđili – besjedio je vladika Joanikije.
Vladika je kazao da se Sveti Prokopije prije nego što je nastradao pomolio za cijelu crkvu božju, za svu vaseljenu i za one koji trpe nepravde i progone.
– Sabrasmo se u ime božje i Svetog Prokopija u ovom novopodignutom hramu i sjećamo se da je ovo mjesto od davnina bilo označeno za crkvu. Poštovalo se kao sveto mjesto i ranije su ovdje sveštenici dolazili i sabirali narod iako nije bilo crkve. Čitali su molitve i pričešćivali narod. Zato ovdje zablista sveti hram trudom vas iz Lepenca, molitvama i trudom našeg monaha
Milutina Hilandarca, koji je rodom iz ovog mjesta. Trudom i ljubavlju mnogih priložnika ovaj se hram podiže, živopisa i ukrasi, rekao je vladika.
Istakao je da ima još posla, ali da je glavno urađeno, a što je najvažnije – postoji divni sabor za Svetog Prokopija.
Žarko Stanić, predsjednik Crkvenog odbora, kazao je da je dosta urađeno na uređenju svetinje od prošlog saborovanja.
– Od prošlog saborovanja dugujemo zahvalnost
Vraniću koji nam je pomogao u pisanju fresaka. On nama, a njemu Bog. Zahvalni smo glavnim ktitorima
Ratku Mušikiću, koji živi u Beogradu, kao i
Dragoljubu Vukadinoviću, koji živi u Gornjem Milanovcu. Ove godine smo dobili od njega i ozvučenje, a napravili smo i česmu ispred svetinje. Planiramo da pravimo stazu od nje do ulaza u crkvu, kao i od glavnog ulaza, rekao je Stanić.
On je dodao da crkvu u Lepencu zovu „veselica”, jer se dosta mladih u njoj vjenčava i djece krštava.
Domaćini slave bili su otac
Jovan Vuković s bratstvom, a za narednu godinu tu obavezu preuzeo je otac
Slobodan Radojević, sveštenik iz Lepenca.
M.Novović
Litija u MojkovcuSveta litija s moštima Sveštenomučenika Haralampija, uz prisustvo velikog broja građana, prošla je sinoć ulicama Mojkovca. Litiju je predvodio episkop budimljansko -nikšićki Joanikije koji se na glavnom gradskom trgu pomolio za žitelje i za grad, a potom je svetom vodicom osveštao gradsko jezgro i blagoslovio učesnike litije koji su u velikom broju izašli na ulice. Po završetku litije, vjernici su prilazili i cjelivali mošti Sveštenomučenika Haralampija u hramu Hristovog roždestva.
J.Š.”
)){kind=small}
