ROŽAJE – U organizaciji Centra za građansko obrazovanje u Rožajama je nedavno održana tribina pod nazivom „Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije nasilnog ekstremizma”.
Miloš Vukanović, istoričar i saradnik na programima u CGO, kazao je tom prilikom da je cilj dijaloga da se doprinese jačanju uloge i otpornosti lokalnih zajednica.
– Obrazovni sistem i lokalna zajednica su na prvoj liniji fronta da se spriječi širenje radikalnih i ekstremnih ideja, jer je neznanje osnovno gorivo koje strah pretvara u mržnju – rekao je Vukanović, ističući kao bitnu kariku u sprečavanju širenja pomenutih pojava unapređenje ravnopravnosti i poštovanja prava manjinskih naroda, znanja i razumijevanja multikulturalne i interkulturalne različitosti. Ukazao je i na važnost suočavanja i razgovora o kontroverznim i različitim stavovima.
– Porazno je to što se čulo na našim tribinama da srednjoškolci ne znaju da u Crnoj Gori postoje opštine i gradovi u kojima je velika većina populacije druge vjere. Takođe, neki učenici ne znaju da postoje djelovi naše države u kojima se govore i drugi zvanični jezici – rekao je Vukanović, postavljajući pitanje da li je opravdana najava smanjivanja stručnih predmeta u određenim školama.
– Da li su oni svjesni prijetnji koje neznanje i nerazumijevanje kompleksnog crnogorskog nacionalnog, kulturnog i religijskog pejzaža predstavljaju po naše društvo? Stoga, uvijek treba imati u vidu da obrazovanje može i mora biti prva brana manipulaciji, indoktrinaciji i svim vidovima radikalizacije i nasilnog ekstremizma, ali i glavni zid odbrane multikulturalizma i interkulturalizma – rekao je Vukanović.
Adis Balota, dekan Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran, kazao je da virtuelni svijet ima veliku ulogu u radikalizaciji nasilnog ekstremizma.
– Internet donosi određene koristi, ali kriminalne grupe koriste ovaj prostor. Samo za 2017. godinu direktna šteta od sajber kriminala iznosila je 455 milijardi dolara, a indirektna preko 160 milijardi dolara. Svakog dana preko milion ljudi doživljava određene neprijatnosti na internetu koje imaju elemente krivične odgovornosti, a svake sekunde 14 osoba na svijetu oštećeno je putem interneta – kazao je Balota.
Istakao je da su radikalizaciji i nasilnom ekstremizmu najpodložniji mladi i žene, kao i sociološki izolovane grupe.
– U poslednjih nekoliko godina žene predstavljaju ozbiljan faktor u ekstremizmu i radikalizmu i one su ključna karika u lancu terorizma – rekao je Balota.
Profesorica maternjeg jezika u Gimnaziji „30. septembar”
Mirsada Šabotić predložila je povećanje broja časova iz oblasti građanskog obrazovanja.
– Da bismo spriječili, odnosno iskorijenili radikalizam i nasilni ekstremizam, potrebno je u okviru redovne nastave uvesti još predmeta koji će da propagiraju humanost i ljubav među ljudima. Vrlo je važno povezivanje učenika iz različitih država kroz religiju i kulturu i mi u našoj školi već radimo na interkulturalnosti u cilju suzbijanja devijantnih pojava – istakla je Šabotićeva.
Na panelu su govorili i
Ervin Ibrahimović, šef poslaničkog kluba manjinskih partija u Skupštini CG, i
Fuad Čekić, direktor Medrese „Mehmed Fatih”.
V.Ra.
Neophodna aktivna uloga države
Luis Giter, šef političko-ekonomske sekcije u američkoj ambasadi u Podgorici, kazao je da je važno da se pitanje iskorjenjivanja ekstremizma i radikalizma mora aktuelizovati s nivoa države.
– Međunarodne politike ne mogu da daju doprinos u širem smislu u iskorjenjivanju pomenutih pojava, zato naši programi imaju za cilj da budu implementirani u školama i na nivou zajednice. Mi smo pokrenuli program mreže jakih gradova koji uključuje 120 gradova, među kojima su Rožaje, Berane, Plav, Ulcinj, da bi se povezivali na širem nivou, kao i da bi se ostvarivala saradnja, između ostalog, i kada je riječ o ovim temama. Cilj nam je da obrazujemo omladinu da cijene svoje vrijednosti i vrijednosti drugih članova zajednice u borbi protiv iskorjenjivanja radikalizma i nasilnog ekstremizma – rekao je Giter.
)){kind=small}
