Kada se u martu 2018. godine Vladičin most urušio pod naletom snažnog nevremena, ali i dugogodišnje nebrige, potekla su obećanja iz lokalne uprave da rekonstrukcija neće sačekati obilne jesenje kiše.
Olivera Doklestić, diplomirani inženjer hidrogradnje, vjeruje da je rekonstrukcija moguća i složena, ali da most, ne može imati prijašnji oblik.
-Kada je riječ o mostu vladike
Ljubibratića, prvi problem smo riješili, a to je bio zadatak sanacije kanalizacionog kolektora. Radilo se o prekidu na cjevovodu u dužini od 12 metara.
Za projekat rekonstrukcije mosta, koji je moguć, predstoji prethodno rješavanje evakuacije vode, koja se u obliku jakog slapišta uliva uz nekadašnji lijevi oporac potoka. Slivanje tih voda i neprimjereno zakačene kanalizacione cijevi činili su štetu kamenoj konstrukciji mosta poslednjih 40 godina. Dakle, zadatak je vrlo složen, a konstrukcija mosta će morati da bude u duhu ovog vremena, a ne onog kada je rađen prije 200 ili 300 godina, objasnila je Doklestićeva.
U martu prošle godine
Miloš Konjević, potpredsjednik Opštine, kazao je da bi se u narednom periodu, grupa domaćih arhitekata i inženjera mogla prihvatiti zadatka izrade projekta za rekonstrukciju.
-Dobili smo saglasnost od Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Uključeni su Olivera Doklestić,
Jasmina Konjević i
Srđan Marlović. Oni bi trebalo da urade projekat tako da most bude u starom stilu, kao nekada. Opština će obezbijediti sredstva, kazao je Konjević tada.
Doklestićeva je, mnogo prije urušavanja mosta, s kolegama, inženjerima građevine
Mirkom Balabušićem i dr
Željkom Radovanovićem, profesorom na Građevinskom fakultetu u Podgorici, uradila stručnu analizu postojećeg stanja Vladičinog mosta na Toploj.
Urušavanje mosta je, kako naglašava Doklestićeva, u velikoj mjeri počelo prije tri decenije.
-Most je u poslednje vrijeme bio potpuno zapušten. Količina vode Ljutog potoka je izuzetno velika, uvijek je i bila, a na nekim mjestima došlo je do sužavanja korita uzvodno. Voda u samoj zoni potoka dobijala je ogromnu energiju i dolazilo je na neki način do kopanja konstrukcije lijevo i desno. Lijeva strana je više stradala, jer je tu krivina i s te strane se može vidjeti jedan vodopad kišne vode koja dolazi sa istočnog dijela Tople i sliva se kod rampe parking prostora. Ta količina vode „kopa” i ona je jedan od glavnih uzročnika potkopavanja lijevog oporca, objasnila je Doklestićeva.
K.M.
Na području opštine oko 20 mostova Na području opštine Herceg Novi postoji oko 20 mostova, a najveći broj je u veoma lošem stanju.
-Sutorinski most je takođe iz doba Francuza, a moguće da je građen i ranije. Rijeka Sutorina je nekad, a i danas bila bogata vodom i današnji most s dva luka, potpuno nesimetričan, zapravo je nekada imao tri luka. Treći luk je ostao potpuno zatrpan zemljom, što je grehota. Situacija na terenu je takva da vi ne možete da otkopavate luk, to je onda sasvim drugačija namjena prostora i svega ostalog, ali u svakom slučaju ga treba zaštititi. Kada je građena magistrala 1965. godine, urađen je novi, paralelni, betonski most, preko kojeg prolazi Jadranska magistrala, pa je ovaj stari most ostao nekako u sjenci i više je služio za pješački saobraćaj. Danas je dosta devastiran, ističe Doklestićeva. Dodaje da građani Herceg Novog vjerovatno i ne znaju da svakodnevno prelaze preko jednog lijepog, takođe kamenog mosta, kod objekta „Galeb”. Doklestićeva smatra da taj nije u toliko lošem stanju kao Vladičin, ali da ga je potrebno sanirati.