U osnovne i srednje škole na području opštine ove školske godine upisano je oko 270 Roma i Egipćana (RE). Najviše ih je u osnovnom obrazovanju, odnosno nastavu prati oko 250 RE mališana. Broj pripadnika te populacije koji se uključuju u obrazovni sistem je sve veći, pa je i tridesetak njih uključeno u školu za obrazovanje odraslih pri Osnovnoj školi „Radoje Čizmović“ u Ozrinićima. Kako je u razgovoru za „Dan” istakao izvršni direktor NVO „Carep“
Nardi Ahmetović u postojećim okolnostima školarcima je neophodna pomoć jer se zbog virusa korona nastava odvija onlajn, a većina RE školaraca za to nema ni osnovne uslove.
– Oko 80 odsto RE mališana koji su uključeni u obrazovni sistem potiču iz najsiromašnijih porodica. Nemaju „smart“ uređaje, ili pristup internetu. Njihovi roditelji, koji su uglavnom neobrazovani, ne mogu im pomoći da savladaju nastavno gradivo – ističe Ahmetović.
Organizacije „Help“ i „Mladi Romi“ pomogle su u tom domenu i to donacijom uređaja sa internet karticama za oko 40 RE školaraca, što je nedovoljno. Ahmetović se pita šta je sa ostalima, da li uopšte i kako pohađaju nastavu.
– Najveći problem je sa djecom od prvog do petkog razreda osnovne škole jer je to ključni period kada oni treba da steknu osnovna znanja. Volonterski pomažem djeci iz mog komšiluka i mogu da kažem da pojedini nemaju ni to osnovno znanje, pa u ime svih njih apelujem na učitelje da malo više pažnje posvete RE djeci. Većina živi u lošim uslovima, a svjedok sam da i u ovom okolnostima pandemije u nekim RE naseljima isključuju struju zbog duga, što se sada ne bi smjelo dešavati – kategoričan je Ahmetović.
Najviše mališana, odnosno njih 191 osnovno obrazovanje pohađa u školi „Mileva Lajović Lalatović“. U toj ustanovi imaju i dva saradnika u inkluzivnoj nastavi koji pomažu RE djeci u učenju.
– Potrebno je 80 učenika da bi se zaposlio jedan medijator, a osim te, druge škole u Nikšiću ne ispunjavaju taj uslov. Zato apelujem na Ministarstvo prosvjete da promijeni te uslove i barem u ovom periodu i za privremeno omogući zaposlenje medijatora sa licencom koji bi radili na terenu – apeluje Ahmetović.
Od prošle nedjelje Pedagoški centar Crne Gore, u saradnji sa Filozofskim fakultetom i uz podršku Unicefa realizuje projekat „Podrška romskoj djeci u izradi domaćih zadataka i praćenju nastave“. Projekat se osim za Nikšić, odnosi i na Berane i Podgoricu. Oko 90 RE mališana, starosti od 10 godina obuhvaćeno je u Nikšiću, a u učenju će im pomagati 14 studenata.
B.B.
Najgore stanje u naselju BrljaNaselje Brlja je jedno od onih gdje žive RE porodice u Nikšiću, a ujedno je i najneuređenije i naselje sa izuzetno lošim uslovima za život. Njihov predstavnik
Mirsad Muratović kaže da u Brlji živi dvadesetak RE porodica u kojima je oko 80 članova.
– Sedamanestoro djece iz našeg naselja uključeno je u sistem obrazovanja, 10 u školi „Olga Golović“, a sedam u „Radoje Čizmović“. Koliko sam upoznat, nisu obuhvaćeni donacijama uređaja za praćenje onlajn nastave. Neki od njih imaju telefone, ali su u pitanju stariji aparati, a nemaju interneta. Na početku prvog talasa pandemije obraćao sam se mobilnim operaterima da RE djeci u našem naselju obezbijede internet, nisam dobio odgovor – kaže Muratović.
)){kind=small}
