ULCINj – Ulcinjani će i u 2021. godini više nego ikada dosad, sa zebnjom iščekivati svaki jugo, topli i vlažni vjetar koji razvija i podiže visoke talase. Zabrinuti, jer upravo takvo vrijeme pogoršava dramatične promjene na obali, odnosno na čuvenoj plaži ostrva Ada Bojana dužine oko 2,9 kilometara. Proces sužavanja, odnosno nestajanja pjeskovitog dijela obale vidljiv je godinama, a o razmjerama erozije najbolje svjedoče fotografije načinjene proteklih dana, mjeseci i godina. Fotografije koje su iz vazduha snimljene prije više od tri decenije i nove koje su načinjene nedavno pokazale su da je djelovanjem erozije u tom periodu nestalo najmanje 100 metara plaže. O razmjerama erozije najbolje svjedoče bungalovi HTP „Ulcinjska rivijera”, koji su se nekada pozicionirali duboko u unutrašnjosti ostrva, a sada su praktično u moru, izloženi talasima i poprilično oštećeni.
Cijelo nudističko naselje na Adi Bojani 30. decembra bilo je pod vodom, pet bungalova sa 20 soba potpuno je devastirano, kultni restoran „Maestral“, bivši „Disko“ zbrisan je sa lica zemlje, a to prijeti i plažom baru...
Direktor KTP-a „Ulcinjska rivijera“, koje gazduje naseljem,
Bojan Đakonović, kaže da se šteta mjeri stotinama hiljada eura.
- Prije ovog novog nevremena šteta je bila oko 200 hiljada eura, sada je to možda i duplirano- kazao je Đakonović i dodao da je na mjestu gdje je bio restoran Maestral sada dubina dva metra. Đakonović kaže da će i bungalove prema moru vjerovatno morati da ruše ukoliko Morsko dobro ne nađe neko rješenje.
Osim mora i talasa, štetu na Adi pravi i jak vjetar koji je odnio krovove sa više bungalova.
- Sve je to posledica nemara nadležnih organa koji su godinama upozoravani da obala nestaje- kaže za „Dan” izvršni direktor NVO „Zeleni korak”
Dželjal Hodžić. On poziva na „spasavanje Ade koja je u komi”.
- Ada je zapostavljena godinama i od centralne vlasti, Javnog preduzeća za morsko dobro i lokalne samouprave. Priroda u međuvremenu čini svoje i danas imamo situaciju da nedostaje veliki dio obale. A ne treba nikom objašnjavati kakav je Ada prirodni i turistički biser. Ulcinj je za Morsko dobro zadnja rupa na svirali i oni se ovdje ponašaju kao kolonizatori. Treba angažovati Holanđane, koji su se pokazali kako od mora stvoriti kopno. Mora se hitno reagovati jer smo izgubili nepotrebno mnogo vremena, a posla ima mnogo. Nadam se da će nova vlast nešto promijeniti. Nije to nikakava politika, već jednostavno želja da neko nešto konačno učini i spasi taj jedinstveni prostor, kaže Hodžić i podsjeća da je erozija nastupila, prije svega jer je pristizanje sedimenata znatno smanjeno izgradnjom brana na rijeci Drim i njegove eksploatacije u Albaniji. Takođe, i sam tok Bojane u kišnom periodu jako je nizak, tako da je Bojana ranije amortizovala jake talase koji dolaze sa juga koji praktično stružu obalu i to je izraženo ne samo u Ulcinju već i Sutomoru, Budvi...
- Poslednjih godina na desetine metara obale je nestalo. Po kazivanju sada već pokojnog, poznatog njemačkog ornitologa
Martina Šnajdera, koji je u više navrata boravio na tom prostoru, ako se ovako nastavi, doći će do nestanka Ade. Dakle, Bojana je donijela Adu, ona će je i odnijeti - kaže Hodžić.
Da se procesi erozije na Adi dešavaju još od sedamdesetih godina prošlog vijeka potvrđuje prof. dr
Sava Petković, međunarodno priznati stručnjak i obrađivač Studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani. Petković je na inicijativu nadležnih državnih i organa lokalne uprave, a zbog potrebe za hitnim mjerama, nedavno uradio projektni zadatak koji predviđa izgradnju određenih struktura koje će štititi dalje odnošenje pijeska sa Ade.
- Ključni objekat za sprečavanje dalje erozije je naper na zapadnom kraju Ade Bojane. Uloga napera je da zadrži sve nasute količine pijeska duž najugroženije dionice plaže. Tim mjerama trebalo bi da se postigne da prosječna širina plaže, po nasipanju, bude oko 45 metara - smatra Petković.
Prema njegovom mišljenju dugoročnija rješenja svakako treba da uključe i saradnju Albanije i Crne Gore i obezbjeđivanje partnerstva sa Evropskom unijom na ovom projektu koje bi obezbijedilo i finansijska sredstva za realizaciju zajedničkih, prekograničnih mjera koje će doprinijeti ublažavanju ovog procesa. U JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore sredinom decembra održano je javno otvaranje ponuda za odabir izvođača radova po Projektu hitnih interventnih radova u cilju zaustavljanja erozije plaže na zapadnom dijelu Ade, koji je uradio Petković. Projektom je predviđena nabavka, pakovanje i transport 1.500 džambo vreća za pakovanje pijeska (džambo vreće punjene pijeskom koje se koriste u hidrotehnici, a posebno za odbranu od poplava ili zaštitu morskih obala od erozija) za pravljenje napera dužine 130 metara na zapadnom kraju plaže Ada. Za ovaj posao JP Morsko dobro predviđa 50.000 eura. Podsjetimo, dvije godine se radi i na projektu „održavanja protočnosti desnog rukavca na Bojani”. Izvađeni pijesak odložen je na gomilama na ušću i račvi. Upravo zbog vađenja pijeska Udruženje vlasnika objekata na rijeci Bojani, grupa građana i ljubitelja Ade održali su nekoliko protesnih skupova. Upozorili su da se dešavaju velike promjene:erozija plaže i devastacije – sušenje šume na mjestu na kome se deponuje pijesak i zahtjevali da se zaustavi njegovo vađenje iz korita rijeke. Uputili su apel Vladi, JP Morsko dobro, resornim ministarstvima i agencijama da se sačuva obale tog jedinstvenog područja. Da je ovo područje decenijama zapostavljano govori i to što je 2017. godine došlo do zatvaranja desnog ušća Bojane, a Ada je tada nakon 135 godina postala poluostrvo. Ovim krakom oticalo je samo oko tri odsto vode, pa je počelo ispumpavanje viška materijala i produbljivanje dna. Sada tu protiče oko 10 odsto ukupne količine vode.
M.Knežević
Bivša vlast i Morsko dobro nijemi posmatračiIz ulcinjskog odbora Građanskog pokreta URA saopštili su da su svojim nestručnim radovima, bez ikakvih studija, bivša Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Uprava za vode i JP Morsko dobro aktivni učesnici ubrzanog nestanka Ade Bojane i okolnih plaža na ušću.
- Na ovaj način se dovode u opasnost ogromni razvojni resursi opštine Ulcinj, ali i imovina HTP „Ulcinjska rivijera”, saopšteno je iz ulcinjskog odbora URA i naglašeno da su građani Ulcinja navikli da su nadležni organi ijemi posmatrači raznoraznih devastacija prirodnih resursa.Ostrvo formirano 1882. godineOstrvo Ada počelo je da se formira kada je na ušću rijeke Bojane u more, 1858. godine potonuo brod „Merito”, vlasništvo Antuna Alegretija iz Trogira, kojim je upravljao kapetan Naporeli. Istoričari kažu da su sredinom 19. vijeka na ovoj su lokaciji postojala dva manja ostrva. Brodske olupine su, onda, zajedno sa dva obližnja ostrva zadržavala rječne sedimente i stvorile ostrvo, koje se počelo nazirati 1882. godine. Na prelazu 1858. na 1859.godine Drim je promijenio tok i od tada se jedan krak te rijeke uliva u Bojanu, nedaleko od Skadra. Ostrvo Ada je danas trouglastog oblika. Dvije strane zapljuskuju rječne, a jednu morska voda.Protesti ukoliko se nastavi vađenje pijeskaPredsjednik Udruženja vlasnika objekata na Bojani
Saša Čapunović kazao je za "Dan" da će obnoviti proteste, ukoliko se ponovo nastavi vađenje pijeska iz korita rijeke.
- Sve ovo što se sada događa na obali je po našem mišljenju posledica te aktivnosti. Zbog toga je tako brzo nestala plaža a more je toliko blizu objekata. Ovo što se trenutno radi postavljanjem kamene mase kako bi se zaštitili objekti hotelijera je bacanje novca. Vidjelo se da nema nikakvog efekta jer je dio objekata već uništen. Mi čekamo postavljanje napera koje je najavljeno kao moguće rješenje, kazao je Čapunović.
On je upozorio na opasnost od zatvaranja ušća i dodao da je od septembra izgubljeno dragocjeno vrijeme.
