HERCEG NOVI – Ni 17 godina nakon izbijanja katastrofalnog klizišta površine 12 hektara u selu Mojdež, koje je uništilo tri porodične kuće, trajno oštetilo 20 domova, osam austrougarskih mostova, izvorišta, te čitava imanja sa zasadima 1.000 stabala maslina, mještani nemaju mirnog sna, a sanacija hidrotunela Potkop, koji je označen kao uzročnik klizišta, još nije okončana. Nove pukotine na kućama u ovom, ali i ulegnuća zemlje u susjednim selima Mokrine, Petijevići i Ponikve u prečniku i do 10 metara upozoravaju ne samo na to da tlo ne miruje, već i da se klizište širi zaleđem Herceg Novog.
Često urušavanje Potkopa, oktobra 2019. godine obustavilo je radove firme Bi Kod na njegovoj sanaciji, kojom bi se, da je završena, eliminisali uzroci pokretanja klizišta. Saradnik na projektu izvođenja radova u Potkopu
Milorad Velaš objašnjava da je riječ o najvećem obrušavanju zemlje i kamenja, da je Potkop sasvim zatrpan, a da su nadležni apsolutno nezainteresovani za pokretanje i razgovor na temu rješavanja ovog problema.
Velaš smatra da je kompletan posao trebalo budno da prati nadzor investitora, te ljudi od struke, ali da nije, te da su sada praktično žitelji Mojdeža, u ovom intermecu, pušteni niz vodu, a rješenje se ne vidi.
– Radove na spajanju tunela, znači u kontaktnoj zoni flišne i stijenske mase, trebalo je pratiti iz sata u sat i biti vrlo obazriv da ne bi došlo do obrušavanja. Dosad je Vlada u Mojdež uložila preko dva miliona eura, a iz današnje perspektive kad sagledamo, ništa značajnije nije se riješilo. Prema mom mišljenju, trebalo bi da se organizuje sastanak investitora, izvođača, ljudi od struke i nas mještana, pa bilo u resornom ministarstvu ili Opštini i napraviti plan šta tačno i kako neke radove izvoditi – smatra Velaš i dodaje da lokalna uprava mora biti aktivnije uključena u kompletnu problematiku.
– Koliko se klizište širi govori i situacija u selu Mokrine. Tamo je, na više pozicija, po livadama došlo do ulegnuća i otvaranja rupa. Nisam mjerio njihovu dubinu, ali u prečniku su i po nekoliko metara i to na lokacijama na kojima ih nikada nije bilo. Ulegnuća su se pojavila i između Petijevića i Ponikava u prečniku više od 10 metara. Da li je to vezano sa Mojdežom, obrušavanjem i podzemnim vodama koje nalaze svoj put, to ne znam, ali znam da je riječ o pojavama u široj zoni, koje neko mora da prati i sagleda, jer je očigledno i da je zaleđe ugroženo. Upozoravam da se cijelo zaleđe Herceg Novog mora pratiti – naglašava Velaš u razgovoru za „Dan”.
Projektom sanacije Potkopa u tri faze obuhvaćene su mjere regulisanja i dreniranja voda iz podzemnih tokova mojdeških izvorišta u cilju otklanjanja potencijalne opasnosti od pokretanja novog klizišta. Drugom fazom predviđena je sanacija od 360 metara u krečnjačkoj zoni starog Potkopa do 600 metara, gdje je došlo do izbijanja vodopropusnog čepa, što je, kako je procijenjeno, prouzrokovalo klizište prije 17 godina. Trećom fazom projekta bilo bi obuhvaćeno probijanje do 670 metara hidrotunela.
K.Matović
Niti je utvrđen krivac, niti je dobijena nadoknada za pričinjenu štetuMilorad Velaš ističe da, osim evidentne materijalne štete i fizičkih oštećenja na kućama, finansijska procjena štete nikada nije urađena. Mještanima nikada nije isplaćena bilo kakva finansijska pomoć kako bi sanirali štetu, već sve što su uradili na svojim domovima ili imanjima, radili su svojim novcem. Takođe, nikada nije utvrđen krivac za izbijanje klizišta. On ističe da neko mora snositi odgovornost za štetu nanesenu selu i njegovim žiteljima.
– Od 2007. godine postoji tužba 40 mještana za nadoknadu štete i ona stoji u Osnovnom sudu. Nikakvog pomaka nema ni po ovom pitanju. Kao da sve ide u pravcu da se to zaboravi, ali zaboraviti se ne može – poručio je Velaš.Mnogo radova, ali bez konačnog uspjehaMilorad Velaš naglašava da je od izbijanja klizišta, 28. februara 2004. godine, izvedeno mnogo radova, ali bez konačnog uspjeha.
– Radove je izvodila firma „Vrdnik” koja je nakon pokretanja klizišta radila paralelni tunel sa najstarijim tunelom iz sedamdesetih godina prošlog vijeka. Napravili su greške u niveletama, što je dovelo do obrušavanja u tunelu i njihovi radnici su 2006. godine napustili gradilište. Početkom 2014. godine Skupština Crne Gore izglasala je nastavak radova na sanaciji Potkopa u vrijednosti od 1,6 miliona eura. Radovi su počeli u avgustu te godine. Za izvođača je izabrana firma Bi Kod. Oni su kopali novi tunel ali je 20. novembra 2018. godine došlo do obilnih padavina i na oko 2,5 metara do cilja sručila se velika količina materijala i napunila svih 28 metara prokopanog tunela. Uslijedilo je raščišćavanje, ali i novih šest urušavanja tunela, što je natjeralo i radnike Bi Koda da napuste gradilište – navodi Velaš.”U Mojdežu na više pozicija po livadama došlo je do ulegnuća i otvaranja rupa. Nisam mjerio njihovu dubinu, ali u prečniku su i po nekoliko metara i to na lokacijama na kojima ih nikada nije bilo
)){kind=small}
