Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Sari ne daju iz zatvora, optuženoj za smrt mladića prihvatili kauciju * Crna Gora ne mora da uvodi evropske sankcije * Hodžu optužili za fizički napad * Kolarević ima dvije firme, pet zgrada i šest kuća * Vulkan koji je zbrisao civilizaciju * Sari ne daju iz zatvora, optuženoj za smrt mladića prihvatili kauciju * Ličnu emancipaciju dizajnirala stilom
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 25-08-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Goran Jovanović, direktor Fondacije „Budi human̶:
– Ne postoji nijedna fondacija u svijetu koja omogućava ovoliki vid transparentnosti. Fondacija „Budi human” pruža kompletnom javnom mnjenju uvid za bilo koje dijete koliko je stiglo SMS poruka i to se uživo može pratiti.

Vic Dana :)

Žali se Mujo policajcu:
●Sa krova one zgrade neko mi je bacio kutiju na glavu.
●A šta je bilo u njoj?
●Ništa.
●A u kutiji?

Uđe Mujo u kafanu, naruči pivo i pogleda u džep i tako 5-6 puta. Konobar mu priđe i upita iz radoznalosti, zašto poslije svakog piva gleda u džep.
A Mujo će:
- Tu mi je slika od moje žene Fate, pa kad postane lijepa znači vrijeme mi je da idem kući.


Nađu dva zeca pušku u šumi. Jedan uhvati za cijev, a drugi za kundak i počnu da se otimaju. U tom trenutku puška opali i jednom razvali lice. Na to će onaj drugi: Brate, i ja sam se uplašio, al‘ što praviš takve grimase?!








Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Sabor - datum: 2018-08-04 ILINDAN PROSLAVLJEN NA SINJAJEVINI U CRKVI RUŽICA
Amfilohije: Živimo u vremenu lažnih bogova
Uručenje zahvalnica i diploma (Foto: Jovan Radović) Amfilohije: Živimo u vremenu lažnih bogova Klanjati se kamenu, drveću, djelima ljudskih ruku, to je takozvano oboženje kulture koja kad se odvoji od kulta, što znači od bogosluženja – molitve – vjere, ona postaje idol. Nažalost takvih idoloslužitelja danas se umnožilo i u Crnoj Gori – istakao je mitropolit Amfilohije
Praznik starozavjetnog proroka Ilije, kojeg naša Crkva proslavlja 2. avgusta po novom kalendaru, tradicionalno je obilježen liturgijski i u crkvi Ružica na Sinjajevini, inače posvećenoj Svetom Vasiliju Ostroškom, a potom je održan i narodni sabor. Liturgiju je služio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sa sveštenstvom uz molitveno učešće vjernika, na sam Ilindan, kako prenosi sajt Mitropolije crnogorsko-primorske.
Kako je mitropolit podsjetio u besjedi nakon liturgije, prorok Ilija značajan je ne samo jer je branio pravu vjeru od pagana i idolopoklonika i žrtvovao se za vjeru, već i zato što je bio preteča, pripremio je dolazak Hristov u ovaj svijet. Zato se, dodaje mitropolit Amfilohije, Sveti Ilija Tesvićanin i javio sa najvećim starozavjetnim prorokom Mojsijem na Gori Tavorskoj kada se Gospod preobrazio i Njegovo lice i haljine zasjale vječnom Božijom svjetlošću.
– Ahav, tadašnji izrailjski car, i Jezavelja, kojoj je ostalo ime prokleta jer je dovela lažne proroke, propovijedali su lažne bogove i lažna božanstva, klanjali se idolima a ne živome i istinitome Bogu. I u naše vrijeme umnožili su se lažni bogovi kojima se klanjaju ljudi, čak i ondje gdje su se vjekovima klanjali istinskom, pravome Bogu, Hristu – Bogu našem – istakao je mitropolit. Jedan od idola kome se klanjaju i u Crnoj Gori je takozvana kultura, dodaje mitropolit Amfilohije, što je isto kao i oni drveni bogovi kojima su se klanjali u vrijeme Proroka Ilije.
– Klanjati se kamenu, drveću, djelima ljudskih ruku, to je takozvano oboženje kulture koja kad se odvoji od kulta, što znači od bogosluženja – molitve – vjere, ona postaje idol. Nažalost takvih idoloslužitelja danas se umnožilo i u Crnoj Gori – istakao je arhiepiskop cetinjski.
Vladika je kazao da se poput naših predaka i mi sabiramo na Sinjajevini da proslavljamo Svetoga Iliju i Sv. Vasilija Ostroškoga:
– Dobro je da se ponovo vratimo Crnogorcima i onoj, i onakvoj, Crnoj Gori kralja Nikole koji je gradio ovaj sveti hram zajedno sa ostalima, naročito sa Bjelopavlićima. Da se vratimo Crnoj Gori Proroka Ilije i Boga Svetoga Ilije, Crnoj Gori Sv. Petra Cetinjskoga. Ne pretvarajući ni naciju, ni državu u božanstvo, kao što su Ahav i Jezavelja to činili u svoje vrijeme, nego se samo klanjajući živome Bogu Proroka Ilije i noseći onu vjeru kojom je on bio nadahnut i svi oni poslije njega, Sveti apostoli Hristovi, a koju nam je posvjedočio Hristos Bog naš – rekao je mitropolit.
Vladika Amfilohije je istakao da ovaj hram nije podignut da razara zajedništvo nego da bratimi ljude, a svjedoci toga su i sveštenici iz Gvatemale i Paragvaja koji su služili liturgiju na Sinjajevini sa sveštenstvom Mitropolije.
– Svi su prizvani da priđu pravoj, Božijoj – Hristovoj vjeri, a to jeste pravoslavna- prava vjera kojoj mi pripadamo i u koju smo kršteni blagodareći našim precima. Bog je prizvao njih da ovdje služe a zar mi da se otuđujemo od ove svetinje – zapitao se vladika Amfilohije.
Mitropolit je pozvao sve na prisajedinjenje Crkvi Božijoj, našoj predačkoj Crkvi Petrovića i Nemanjića.
Poslije liturgije osveštan je i prerezan slavski kolač u čast Sv. Ilije. Ovogodišnji domaćin slave bio je IlijaHram na Sinjajevini su podigli Bjelopavlići 1894. godine na dijelu planine koji im je, zbog zasluga u oslobodilačkim ratovima protiv Turaka, poklonio knjaz Nikola I Petrović Njegoš. Od vremena podizanja hrama za opšti narodni sabor određen je praznik Sv. proroka Ilije. To saborovanje nije prekidano ni u vrijeme komunističkog režima, kada je ova svetinja bila u ruševinama. Početkom devedesetih godina prošlog vijeka počela je obnova crkve Ružice, koja je završena 1992. godine kada je hram nanovo osveštan.
U ime Udruženja Bjelopavlića „Bijeli Pavle” mitropolit je uručio više zahvalnica: Iliji Erakoviću i Živku Braletiću za učešće u organizaciji sabora na Sinjajevini, a hadži Branku Ceroviću za zvono koje je priložio za ovu crkvu. Ispred Udruženja, predsjednik Ognjen Jovović zahvalio se mitropolitu na nesebičnoj podršci u svim njihovim aktivnostima i podsjetio da ovaj sabor traje i da je ovo 124. saborovanje, a 137. put da Bjelopavlići izdižu na ovaj dio Sinjajevine:
– Ovo je prilika kada treba da se sjetimo svih naših predaka posebno ovih 53, koji se nalaze na ovome svetome groblju, koji su dali svoj život za Sinjajevinu, kako bi sačuvali ono što smo dobili za zasluge u raznim ratovima – kazao je Jovović. Istakao je da danas dolazimo u situaciju da izgubimo Sinjajevinu koja bi trebalo da služi kao vojni poligon ili za slične namjene. Pozvao je sve da daju svoj doprinos da Sinjajevina ostane ono što je bila, i što je i danas: pašnjaci, livade, mjesto saborovanja i prirodnih ljepota.raković, koji je kumstvo za narednu godinu predao Udruženju „Bijeli Pavle” iz Danilovgrada.
PRIREDILA: Ž.J.

Saborovanje duže od vijeka ne smije se prekinuti

Hram na Sinjajevini su podigli Bjelopavlići 1894. godine na dijelu planine koji im je, zbog zasluga u oslobodilačkim ratovima protiv Turaka, poklonio knjaz Nikola I Petrović Njegoš. Od vremena podizanja hrama za opšti narodni sabor određen je praznik Sv. proroka Ilije. To saborovanje nije prekidano ni u vrijeme komunističkog režima, kada je ova svetinja bila u ruševinama. Početkom devedesetih godina prošlog vijeka počela je obnova crkve Ružice, koja je završena 1992. godine kada je hram nanovo osveštan.
U ime Udruženja Bjelopavlića „Bijeli Pavle” mitropolit je uručio više zahvalnica: Iliji Erakoviću i Živku Braletiću za učešće u organizaciji sabora na Sinjajevini, a hadži Branku Ceroviću za zvono koje je priložio za ovu crkvu. Ispred Udruženja, predsjednik Ognjen Jovović zahvalio se mitropolitu na nesebičnoj podršci u svim njihovim aktivnostima i podsjetio da ovaj sabor traje i da je ovo 124. saborovanje, a 137. put da Bjelopavlići izdižu na ovaj dio Sinjajevine:
– Ovo je prilika kada treba da se sjetimo svih naših predaka posebno ovih 53, koji se nalaze na ovome svetome groblju, koji su dali svoj život za Sinjajevinu, kako bi sačuvali ono što smo dobili za zasluge u raznim ratovima – kazao je Jovović. Istakao je da danas dolazimo u situaciju da izgubimo Sinjajevinu koja bi trebalo da služi kao vojni poligon ili za slične namjene. Pozvao je sve da daju svoj doprinos da Sinjajevina ostane ono što je bila, i što je i danas: pašnjaci, livade, mjesto saborovanja i prirodnih ljepota.

Prevazići podjele

Upriličen je i crkveno-narodni sabor koji se tradicionalno na Ilindan održava kod crkve Ružica. Mitropolit je, blagosloveći sabor, zahvalio se Bogu, Proroku Iliji preteči, našim precima, kralju Nikoli što se godinama u ovoj svetinji na Sinjajevini sabira narod Božiji.
– Hvala i svima koji su ugradili svoje kosti u ovu svetinju, što su je sačuvali svojom prolivenom krvlju za krst časni i slobodu zlatnu. Hvala i današnjem domaćinu iz Kosova - dalmatinskog, koji čuva i duh onog prvog Kosova kao što ga je čuvao i kralj Nikola – rekao je vladika.
Izrazio je nadu da će naredne godine sve diobe u ovim našim krajevima, nastale ranije, naročito poslije Drugog svjetskoga rata, biti prevaziđene i da ćemo se svi zajedno sabrati da jednim srcem i jednom dušom proslavljamo Boga u Hramu na Sinjajevini.

Sačuvati Sinjajevinu od militarizacije

Udruženje „Bijeli Pavle”, Crkvena opština – Mitropolija crnogorsko-primorska, Planinarski klub „Prekornica” iz Danilovgrada i Udruženje stočara „Bjelopavlićka Sinjavina” više puta su iskazali protest zbog namjere Ministarstva odbrane da, kako su istakli, militarizuju Sinjajevinu, a tim povodom je organizovan i marš „Sačuvajmo Sinjajevinu”, što je bio i moto ovogodišnjeg sabora. U maršu su učestvovali planinari: Jelena Jovanović, Irena Cvetković, Darko Dragović, Aleksandar Milatović, Zoran Radulović, Stojović, Ivan Stanišić, Nebojša Kalezić, Marko Šanović, Jovan Drašković, Marko Savićević, Vlatko Kadić…. Oni su za tri dana i dvije noći prepješačili 80 km, od Bjelopavlića do Sinjajevine. Njima su uručene diplome za prvi pohod „Putevima bjelopavlićkih domaćina: Od Bjelopavlića do Sinjajevine”. U njihovo ime zahvalio se hadži Branko Cerović iz Herceg Novog, priložnik zvona koje će zvoniti na „krovu” Sinjajevine.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"