Durmitorci ovih dana brojnim svečanostima obilježavaju dan posvećen Svetom ocu Savi, prvom arhiepiskopu i prosvjetitelju srpskom.
Na Žabljaku svečana Svetosavska akademija koju organizuju Eparhija budimljansko-nikšićka i Crkvena opština Žabljak održaće se u velikoj sali žabljačkog Centra za kulturu u utorak, 31. januara, sa početkom u 18 časova. Uz pozdravnu riječ i blagoslov episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija, i besjedu episkopa raško-prizrenskog Teodosija Šibalića, u kulturnom dijelu programa, osim bogoslova iz Prizrena i KUD-a „Piva” iz Plužina, učestvovaće i učenici žabljačke Srednje mješovite škole i narodni guslar Zdravko Knežević.
U durmitorskom kraju više je mjesta koja se vezuju za Svetog Savu. Jedan od najljepših i najposjećenijih vrhova Durmitora visok 2.313 metara, naziva se Savin kuk. Ime je dobio po Rastku Nemanjiću, koji je često posjećivao Durmitor. Legenda kaže da mu je to bio omiljeni vrh, a izvor Savina voda (2.212 m) nastao je zahvaljujući čudu Svetog Save, koji je štapom ispisao krst po zemlji i voda se pojavila. Svake godine, na Ilindan ljudi se penju do izvora u uvjerenju da će im voda donijeti sreću, zdravlje i mir. Voda se stavlja u flašu i čuva do naredne godine.
Svijeća koju je zapalio Sveti Sava i dalje gori najjačim sjajem, osvjetljava dom našega naroda, a posebno onih porodica kojima je Sveti Sava krsno ime, a takvih pod Durmitorom je mnogo. Osim porodica Baranin sa Pitomina, Svetog Savu slavi brojno bratstvo Kosovčića porijeklom iz sela Pošćenje kod Šavnika, od kojih se vremenom razgranalo više od 40 bratstava. U Pošćenju slave Abazovići, Aleksići, Bašovići, Batizići, Vojinovići, Radulovići, Kadići, Kočovići, Dukovići, Grbovići, Golovići, Kovijanići, Pušelje, Sandići, Simunovići, Odovići i Perišići, u selu Duži Memedovići, Pejovići, Ćeranići, Vilotijevići, Pavićevići, Mandići, Mašići, Malovići, Barci i Barani. Sveti Sava krsna slava je i Kosovčićima Davidovićima, Starovićima, Slijepčevićima i Popovićima, kao i iseljenim Konjevićima, Drobnjacima i Milikićima, kojima je Pošćenje postojbina.
Održavanje svetosavskih svečanosti u čast prvog srpskog arhiepiskopa je molitveno i duhovno sagledavanje i doživljavanje ličnosti Svetog Save i njegovog neprolaznog djela, koje jednako obavezuje kako savremenike, tako i potomke.
V.Š.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.