Na početku rasprave ministar sporta Nikola Janović je istakao da je cilj Nacrta novog zakona o sportu da u potpunosti uredi sva pitanja koja se odnose na sistem sporta u Crnoj Gori, sportske subjekte i državne organe. On je rekao da će Nacrtom biti usaglašena rješenja iz važećeg Zakona o sportu sa postojećim pravnim sistemom i biće otklonjene određene nejasnoće i prepreke koje su proizilazile iz zakona koji je sada u primjeni. Prema njegovim riječima, Nacrt Zakona o sportu će, osim usaglašavanja i preciziranja zakonskih normi, donijeti i brojne pozitivne vrijednosti sporta kao što su unapređenje položaja mladih sportista kroz uvođenje stipendija Ministarstva sporta, sufinansiranje ili finansiranja članarina za djecu.
-Pozitivne vrijednosti su i smanjenje starosnog uslova za naknade za vrhunske sportiste na 35 sa 40 godina, premije koje će se uplaćivati direktno sportistima i selektorima, odnosno glavnim tenerima, jasno razgraničenje između amaterskih i profesionalnih sportskih klubova, obaveza prijave promjene sportske organizacije u registar sportskih subjekata, uvođenje obaveznih ugovora o radu sportista, unapređenje zdrastvene zaštite sportista, osnivanje zavoda za sportsku medicinu i Saveza za neolimpijske sportiste, rekao je Janović, istakavši kao pozitivne vrijednosti Nacrta zakona uvođenje obaveze da ministarstvo sporta uradi kategorizaciju sportova, uvođenje Dana reprezentacije, obaveznu preregistraaciju sportskih organizacija, kao i preispitivanje prava na doživotnu mjesečnu naknadu sportista.
Predsjednik Crnogorskog limpijskog komiteta Dušan Simonović rekao je da nije zadovoljan Nacrtom, navodeći da gotovo da nema člana na koji nema primjedbi.
-Zakon je trebalo da pišu pravnici, koji imaju ogromno iskustvo rada u sportskim asocijacijama. Zakon je jednim dijelom protivustavan, suprotan načelima olimpijske povelje. Pozicija COK-a nije ona kakvu zaslužuju krovna sportska asocojacija u Crnoj Gori, rekao je Simonović precizirajući da će biti greška ako se tokom izrade zakona bude vodilo računa o ličnostima, a ne o principima. -Svi sporovi nastali u sportu moraju tu biti i riješeni. Sve sporove u sportu mora rješavati nezavisno tijelo – Sportska arbitraža. Političari su potrebni sportu, mi smo mali sistem i bez njih je teško funkcionisati. Teško je isključiti ih iz svih sportskih struktura. Protiv sam i smanjenja starosne granice za sportske naknade sportista sa 40 na 35, jer će to biti teško održivo. To država ne može izdržati. Centralizacija sportista nije dobra, rekao je između ostalog Simonović.
Nekadašnji direktor Uprave za sport, Dragan Drobnjak smatra da je ishitreno donošenje novog zakona, navodeći da je trebalo prethodno napraviti analizu sistema, pa na osnovu nje raditi zakon. On je imao primjedbi na definiciju sporta, navodeći da ona u nacrtu ne obuhvata sve već samo sportiste koji će da se takmiče, iskljujući vježbače. Prema njegovim riječima, nepotrebno je uvođenje asocijacije neoplimpijskih sportova, navodeći da je to do sada pokrivao Crnogorski olimpijski komitet. Drobnjak smatra da Nacionalni savjet treba da formira Skupština, a da njegova nadležnost treba da bude i finasiranje programa. Predložio je da umjesto planiranog Dana reprezentacije bude Dan sporta - 6. april.
Advokat Azra Jasavić, zastupnica Džudo saveza, kazala je da je u izradi Zakona trebalo da budu uključeni ljudi koji su dublje involvirani u sportski život, dokazani u svojoj oblasti, kao i oni koji su bili na čelu COK ili državnih sportskih institucija i klubova.
-Fokus treba staviti na Savjet za sport i njega moraju činiti istaknuti stručnjaci, naučni radnici iz oblasti sporta. Nijesu definisane ingerencije savjeta za sport, a on mora da ima ingerencije u davanju mišljenja u izboru programa za finansiranje iz budžeta. Nadležnosti Savjeta trebale bi da budu utvrđivanje smjernica za kategorizaciju sportova i davanje mišljenja kod izdavanja državljanstva sportistima drugih država. Protiv sam centralizacije sporta, podržavam depolitizaciju i strogu zakonsku kontrolu novca datog savezima. Nijesmo za centralizaciju i nepoštovanje autonomije sporta. COK mora da ima veće ingerencije, jer je nacrtom marginalizovan. Moraju se detaljnije napraviti odredbe nacrta u dijelu nadležnosti i ovlašćenja inspektora za sport, rekla je Azra Jasavić.
Predsjednik Paraolimpijskog komiteta, Igor Tomić kazao je da u Nacrtu treba dodati sportove koji su na programu Paraolimpijskih, a nijesu na Olimpijskim igrama. On je pozdravio odluku da će biti razmatrana mogućnost kod imenovanja sekretara, ili administratora da to ne mora biti osoba sa sedmim stepenom stručne spreme.
-Apelujem da se izmijeni član prema kojem jedan sportista može nastupiti samo za jedan klub, jer sportista sa invaliditetom može nastupiti za klub osoba sa invaliditetom, ali i u klubu bez invaliditeta. To bi nam omogućilo da naši sportisti nastupaju i takmiče se i pod ingerencijom COK i POK, rekao je Tomić, koji vjeruje da će biti razmatrana i izmjena u Nacrtu koja tretira nadoknade za selektore samo za kolektivne, a ne prepoznaje pojedinačne sportove.
Predsjednik Karate saveza, Vladimir Joković kazao je da ukoliko bude usvojen novi Zakon o sportu jedan od najuspješnijih karate trenera u Crnoj Gori neće moći da obavlja svoju dužnost u klubu i reprezentaciji jer ne ispunjava uslove.
-Mora se naći prostora za one koji prave rezultate. Trebalo bi da trener koji napravi šampiona dobije naknadu u pojedinačnom sportu, a ne samo u kolektivnom. Smatram da bi u novom zakonu trebalo prepoznati osnivanje sportskih škola u sredinama gdje ne postoje klubovi. Nije dobro da se za izbor predsjednika Saveza bira dvotrećinskom većinom, već prostom većinom, rekao je Joković.
Generalni sekretar FSCG Momir Đurđevac kazao je da bi ta asocijacija, ukoliko bi neka rješenja iz nacrta bila primijenjena, došla u konflikt sa propisima UEFA i FIFA.
-Naši argumenti su opravdani, nadam se da ćete ih analizirati i prihvatiti, kazao je Đurđevac.
Ministar Janović je zaključujući raspravu istakao da će sve primjedbe sa ovog okruglog stola, kao i sa rasprava u Kolašinu i Tivtu, kao i one koje su stigle pisanim putem sigurno biti razmatrane kako bi se našlo najbolje rješenje za organizaciju i funkcionisanje crnogorskog sporta.
Todor Brajković
Koprivica: Malo i tri dana a kamoli tri sata
Na početku rasprave reagovao je Dragan Koprivica, koji je zastupao interese profesionalnih boksera. On je imao primjedbu na agendu, kojom je bilo predviđeno sat i 15 minuta za diskusije, predloge i sugestije, a da ukupno trajanje okruglog stola bude tri sata. Koprivica je rekao da je za ovako važan Zakon malo i tri dana, a kamoli tri sata, pa je agenda u startu promijenjena. Nije bilo planirane prezentacije Nacrta zakona o sportu, za koju je bilo predviđeno sat vremena, već se odmah prešlo na diskusije i primjedbe.
Ko je gospodin u ćošku?
Konkretne primjedbe dao je i nekadašnji predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Rade Đurđić, koji smatra da Nacrt favorizuje profesionalni sport, dok je na marginama školski i amaterski.
- U izradi strategije za sport treba da učestvuje Nacionalni savjet, uz obaveznu saglasnost COK-a. COK, kao krovna sportska asocijacija, mora da ima aktivnu ulogu i da učestvuje u kreiranju i donošenju krucijalnog ili najznačajnijeg dokumenta za razvoj sporta. Strategiju bi trebala da donosi Skupština, a ne vlada, rekao je Đurđić, koji smatra da bi umjesto Dana reprezentacije trebalo uvesti Dan sporta i da to bude 10. mart, u znak sjećanja na taj datum 1891. godine kada je na Cetinju formirano Društvo za gimnastiku, klizanje i mačevanje. Đurđić je naglasio da COK treba da uradi kategorizaciju sportova, u saradnji sa stručnim savjetom, navodeći da je neophodna i kategorizacija sportista.
Interesantno je bilo da je, nakon što se Đurđić uporno javljao za riječ sekretar Ministarstva sporta Tatjana Bulatović najavila da će sledeći govornik biti „gospodin u ćošku” tražeći da se prvo predstavi. Malo je čudno da neko ko se trenutno nalazi na čelnim pozicijama u Ministarstvu sporta ne zna ko je Rade Đurđić. Iako su saradnici ministra sporta mladi, to ih ne amnestira da ne znaju ko je ko u crnogorskom sportu, naročito što se radi o nekadašnjem predsjedniku Crnogorskog olimpijskog komiteta, predsjedniku Rukometnog saveza Crne Gore i čelnom čovjeku ŽRK Budućnost, kojem pripadaju velike zasluge za ekspanziju ženskog rukometa u Crnoj Gori.
Interesovanje iznad očekivanja
Interesovanje za učešće na okruglom stolu je očigledno premašilo očekivanja organizatora. Bilo je pripremljena sala sa oko pedesetak stolica, a kako se pojavio mnogo veći broj zainteresovanih, naknadno su ubacivane stolice, a nekoliko ih je cijelu raspravu provelo stojeći.
Brojne „promašene teme“
Dosta vremena tokom jučerašnje rasprave potrošeno je na „promašene teme“. Brojni diskutanti nijesu govorili o onome što je bila tema okruglog stola, već su dobijenu priliku koristili da istaknu probleme sa kojim se susreću u funkcionisanju svojih klubova, saveza...
Status Ivana, Peđe i Gorana?
Profesionalni bokser Predrag Radošević i kik bokseri Ivan Strugar i Goran Radonjić interesovali su se kako će novi Zakon tretirati njihov status, s obzirom da su 1996, 2006 i 2009. izabrani za najbolje sportiste Crne Gore u izboru Udruženja sportskih novinara i da li mogu dobiti status vrhunskog sportiste. Ministar Janović je istakao da će, u okviru svojih mogućnosti dati sve od sebe da se ispravi očigledna nepravda prema njima, prebacujući odgovornost na bivšu Upravu za mlade i sport, čija je to nadležnost bila tada.
Da je napravljena nepravda prema njenoj sestri Mladenki Bogavac, karatiskinji koja ima šest evropskih klupskih zlatnih medalja istakla je Tanja Bogavac, takođe nekada veoma uspješna karatiskinja iz Berana. Mnogo primjedbi na Nacrt imali su i bokseri Boško i Ratko Drašković, te sportski direktor BSCG Dragan Đuričković, predstavnik planinara Dragan Bulatović, karatista Nikola Raković...
Bez sportskih novinara u Nacrtu
Predsjednik Udruženja sportskih novinara, Veselin Drljević kazao je da sportski novinari nijesu nigdje tretirani u Nacrtu zakona o sportu.
- Novinari su dio sporta i sportskih organizacija. Mi smo sportski radnici i u tom pravcu ćemo se kretati i amandmanski djelovati na predlog Zakona. U izboru sportiste godine ključno mjesto treba da zauzmu sportski novinari. Niko ne može bolje znati od sportskih novinara ko je bio najbolji, ni Ministarstvo, ni COK, rekao je Veselin Drljević.