Istina je da sam imao samo principijelni sukob sa dijelom crnogorskog rukovodstva, jer su iz istražnog zatvora pušteni oni građani Crne Gore koji su na osnovu naše zajedničke i istovremeno međunarodne istrage trgovine narkoticima, morali biti adekvatno isleđivani, rekao je predsjednik SDS-a Boris Tadić u intervjuu za „Dan”, komentarišući optužbe koje su upućivane na njegov račun.
Bivši srpski predsjednik naglašava da su ga optuživali da je htio da smijeni vlast u Crnoj Gori.
– Optuživali su me, besmisleno, da sam pokušavao da smijenim vlast u Crnoj Gori, navodno manipulišući prosrpskom opozicijom, koja me je uvijek i napadala jer sam kao predsjednik Srbije iznio stav da je članstvo Crne Gore u NATO u skladu sa srpskim nacionalnim i bezbjednosnim interesima – tvrdi Tadić uz ocjenu da je „tragikomično koliko su se zvaničnici Crne Gore upinjali da objasne kako su konačno sjajni odnosi sa Srbijom, od kada su doskorašnji sprski nacionalisti i pripadnici pročetničkih političkih formacija došli na vlast, mijenjajući za 180 stepeni svoju proklamovanu politiku”.
Lider SDS-a tvrdi da su ga optuživali i za „miješanje u unutrašnju politiku Crne Gore, koje se u praksi nikada nije dogodilo, manipulišući građanima Crne Gore, igrajući na kartu političkih predrasuda onih koji imaju snažan crnogorski identitet i upozoravajući ih na takozvanu velikosrpsku politiku koja vječno destabilizuje Crnu Goru”.
– Tu sveopštu obmanu sprovodili su upravo oni koji su u praksi bili protagonisti baš velikosrpske politike i saveznici Slobodana Miloševića. Istina je upravo suprotna, jer sam odmah nakon referenduma o nezavisnosti u Crnoj Gori, dao javnu podršku iskazanoj volji građana. Smatram i danas da je to najkorisnije i za crnogorski i za srpski narod i za naše prijateljske odnose – naglasio je Tadić.
●Šta je po Vama u zemlji i svijetu obilježilo 2015. i koja su očekivanja u 2016. godini?
– Ova godina je u Srbiji svakako obilježena uvođenjem političke prakse uzbunjivanja javnosti dramskim političkim programima emitovanim na TV Pink, kojima smo iz vikenda u vikend ulazili u nove afere, državne udare, organizovanje i medijsko prikazivanje hapšenja. Vlast uz orkestriranu saradnju prorežimskih medija očigledno nije imala kao dominantni cilj rješavanje problema, sprovođenje reformi ili poboljšavanje životnog standarda građana, već preusmjeravanje pažnje ojađenih i osiromašenih ljudi na konstruisane političke zaplete, kojima je jedina svrha prebacivanje optužbi za sve nedaće građana na političke protivnike ove vlasti. Na globalnom nivou godinu je svakako obilježila izbjeglička kriza, koja je prerasla u globalnu migrantsku krizu. Priliv izbjeglica u Evropu u konačnom ishodu može da promijeni demografsku sliku pojedinih evropskih država. To je svakako veliki politički izazov za EU, na koji ona u ovom trenutku nema adekvatan odgovor.
●Da li smatrate da će, pored pokrajinskih i lokalnih, biti održani i vanredni parlamentarni izbori?
– Na kraju ove godine došlo je do masovnog hapšenja optuženih za korupciju, koje je očigledno namijenjeno medijskom spektaklu, a ne stvarnoj borbi protiv korupcije, što navodi na zaključak da će vjerovatno biti i parlamentarnih izbora. Podsjećam da je takva kvaziborba protiv korupcije bila pokrenuta i pred poslednje izbore, što je značajno uticalo na izborni rezultat vladajuće stranke. Vjerovatno misle da je građanima promakla istina da je i tada to bio samo medijski spektakl i kampanjska scenografija, budući da nije uslijedila nijedna pravosnažna presuda.
●Mnoge je iznenadila Vaša koalicija sa Čedomirom Jovanovićem i LDP, pogotovu što se njihova politika mimoilazi sa vašom, prvenstveno po pitanju Kosova i Metohije za čije priznavanje nezavisnosti se oni zalažu?
– Mi i dalje imamo različite poglede na pojedina pitanja. Međutim, naš savez sa LDP je formiran zbog neophodnosti udruživanja oko naših sličnosti. Ta neophodnost se odnosi prije svega na oživljavanje opozicije i formiranje snažne opcije vrijednosno i političkih srodnih stranaka opozicije, koje mogu biti alternativa lošoj vlasti i smanjiti ogromnu asimetriju između vlasti i opozicije. Osim toga, sa LDP dijelimo stav o neophodnosti ubrzavanja procesa evrointegracija i sprovođenja reformskog procesa koji je u Srbiji evidentno usporen.
●Kako vidite današnje odnose Srbije i Crne Gore?
– Odnosi svakako nisu bolji, već upravo suprotno. Vjerujem da su se i predstavnici crnogorske vlasti neprijatno iznenadili pravom prirodom tih odnosa, iskazanom u poslednjim izjavama predsjednika Nikolića, u kojima on ponižava Crnu Goru nazivajući je državom koja poništava svoju samostalnost i poredeći je sa igračkom u tuđim rukama koja će učiniti sve samo da bi pristupila NATO-u. Nikolić je time konačno razotkrio neiskrenost svojih ranijih izjava. Kada je bio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori 2013. godine, rekao je da Srbija nema problem sa crnogorskim članstvom u NATO. Kada pogledate njegove aktuelne izjave, komično djeluje i činjenica da je zbog „ogromnog doprinosa smirivanju tenzija na Balkanu i povezivanju naroda na prostoru bivše Jugoslavije” proglašen počasnim građaninom Berana, a da je ceremoniji proglašenja legitimitet svojim prisustvom dao i crnogorski predsjednik Filip Vujanović.
Evo sada, na kraju 2015. godine, jasno je da sam bio u pravu. To takozvano poboljšanje je rezultiralo time da predsjednik Srbije javno ponižava Crnu Goru, a Crna Gora podržava članstvo Kosova u UNESKO. Pritom, pravoslavni manastiri na Kosovu su dio identiteta i crnogorskog naroda, čiju samobitnost ja apsolutno priznajem i uvijek sam priznavao, za razliku od Nikolića i Vučića, koji su je negirali tokom većine svog političkog djelovanja.
●Smatrate li neophodnim izjašnjavanje crnogorskog naroda na referendumu o članstvu u NATO?
– Izjašnjavanje naroda na referendumu je korisno jer legitimitet takve odluke niko nikada ne bi mogao ospori. M.Njeguš
Zajednička prijateljstva sa tajkunima iz devedesetih
On ocjenjuje da danas „groteskno djeluju i riječi premijera Đukanovića koji je iskazivao zadovoljstvo nakon promjene vlasti u Srbiji riječima da sada konačno može sa nekim legitimnim predstavnikom Srbije da izgradi prijateljske i ravnopravne odnose”.
– Odmah sam javno ocijenio navodno poboljšanje srpsko-crnogorskih odnosa kao praznu medijsku predstavu i rekao da su, eventualno, samo bolji lični odnosi između predstavnika vlasti zbog zajedničkih prijateljstava sa određenim tajkunima iz devedesetih, ali da nema nikakvog napretka u odnosima dvije države i da nijedan njihov susret nije rezultirao rješavanjem konkretnih pitanja – tvrdi Tadić.
U porodici ima i Crnogoraca i Srba
Prema Tadićevom uvjerenju, „Srbi i Crnogorci su dva najbliža naroda na Balkanu i niko ne smije da dovodi u pitanje ni identitet Srba u Crnoj Gori, ni Crnogoraca u Srbiji, ali ni našu zajedničku istoriju”.
– I u mojoj porodici u Crnoj Gori ima onih koji se doživljavaju Crnogorcima, kao i onih koji se doživljavaju Srbima i nikad nisam to osporavao ni jednima ni drugima – ističe Tadić.