Na nedavnom Samitu lidera Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, koji je održan u Londonu, Srbija je potpisala tri zajedničke deklaracije koje se odnose na regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose, nestale osobe i ratne zločine.
U deklaraciji o regionalnoj saradnji potpisnici se obavezuju da će riješiti sva otvorena bilateralna pitanja u duhu dobrosusjedstva i zajedničke posvećenosti evropskim integracijama.
Otvorena pitanja treba rješavati bilateralnim pregovorima i drugim miroljubivim sredstvima, uključujući i međunarodnu arbitražu, navodi se u deklaraciji objavljenoj na sajtu londonskog samita.
Između ostalog, ističe se i posvećenost u prevazilaženju nasleđa prošlosti kroz pomirenje i dobrosusjedske odnose.
U deklaraciji se pohvaljuje i pozivitan napredak u regionalnoj saradnji uz nekoliko primjera, među kojima je istorijski sporazum Grčke i Makedonije oko imena, kao i tehnički razgovori između BiH i Srbije o rješavanju pitanja koja se odnose na granicu.
Druga deklaracija, koja se odnosi na pitanje ratnih zločina, propisuje da treba otklanjati prepreke za efikasnu regionalnu saradnju, uključujući razmjenu informacija, saradnju između tužilaštava i brzu međunarodnu pravnu pomoć.
Navodi se i da „treba izbjegavati konflikte oko jurisdikcije”.
U deklaraciji nema formulacije da se nadležnost nad zločinima iz rata koji su počinjeni na teritoriji Hrvatske predaje Hrvatskoj, kako je to nedavno protumačio hrvatski premijer Andrej Plenković.
– Tu je vrlo jasno stavljena jedna formulacija o izbjegavanju sukoba nadležnosti. Kad govorite o izbjegavanju sukoba nadležnosti, onda to za Hrvatsku znači da je Hrvatska ta koja je nadležna za procesuiranje svih kaznenih djela koja su se dogodila na njenoj teritoriji – rekao je Pleković u utorak novinarima u Londonu.
U tom dokumentu piše i da treba poštovati presude međunarodnih i domaćih sudova koje se odnose na ratne i druge zločine, odbacivati mržnju i veličanje ratnih zločinaca, promovisati kulturu poštovanja i solidarnosti prema svim žrtvama, bez odlaganja procesuirati važne slučajeve i riješiti zaostale predmete, kao i pojačavati kapacitete tužilaca i sudija.
U deklaraciji o nestalim osobama, potpisnici se obavezuju da obezbijede nepristrasne i efikasne istrage u skladu sa međunarodnim standardima za zaštitu ljudskih prava, kao i da riješe što je više moguće slučajeva u narednih pet godina.
Dio deklaracije odnosi se i na uključivanje članova porodica nestalih u procesu traženja ili lociranja nestalih osoba.
Lideri vlada Zapadnog Balkana obavezali su se i da će angažovati sve domaće institucije koje su nadležne za lociranje i identifikaciju nestalih osoba kako bi došli do informacija o grobnicama, kao i da tačne i pouzdane informacije o tome budu dostupne javnosti.
Deklaracije je u ime Srbije potpisala premijerka Ana Brnabić, a potpisnici su se obavezali i da će jednom godišnje podnositi izvještaj o sprovođenju zajedničkog okvirnog plana u okviru Berlinskog procesa.
(Tanjug)