Predsjednik Kosova Hašim Tači nastavio je juče istu priču, kojom bi „amputirao“ i tri opštine na jugu Srbije. On je potvrdio da tom svojom idejom o razgraničenju sa Srbijom, koja podrazumijeva bezuslovno pripajanje tri opštine juga centralne Srbije zapravo izbjegava podjelu Kosova. Time bi izbjegao i stvaranje Zajednice srpskih opština koja bi, kako je rekao za zagrebački „Večernji list“, u neku ruku bila nova „Republika Srpska izvan funkcije Republike Kosovo“.Tači je kazao da Srbija prije svega gleda svoju evropsku perspektivu, ali da, naravno, Prištini neće pokloniti priznanje kosovske nezavisnosti. Zbog toga je, kaže, njegovo angažovanje i zalaganje u ovom trenutku usmjereno na okončanje „mirovnog sporazuma“ sa Beogradom. Taj sporazum, navodi Tači, podrazumijeva recpročno priznanje, što Kosovu otvara put ka učlanjenju u NATO i EU, kao i priznanje kosovske nezavisnosti od još pet članica EU, koje to do sada nisu učinile. Bio bi otvoren i put ka učlanjenju u Savjet Evrope, kao i mogućnost otklanjanja ruskog veta za ulazak u UN. Upitan da pojasni šta zapravo znači razmjena teritorija, sjever Kosova za Preševsku dolinu ili nešto sasvim drugo, Tači je rekao da taj „mirovni sporazum“ podrazumijeva recipročno priznavanje, a to obuhvata i demarkaciju i korekciju oko 400 kilometara granice sa Srbijom. To će, kaže, biti „istorijska korekcija“ granica tako što bi tri opštine juga centralne Srbije, Preševo, Medveđa i Bujanovac, bezuslovno bile pripojene Kosovu.
- Ni pod kojim uslovima i okolnostima ne možemo pregovarati o Mitrovici, Gazivodama i Trepči, naveo je Tači. To će, prema njegovim riječima, biti proces razumijevanja, mirovni proces i, kako kaže, obostrani sporazum.
- Ako predsjednik Vučić i ja dogovorimo mirovni sporazum, niko ne može biti protiv toga. Mnogo je rizičnija bila promjena granica između Istočne i Zapadne Njemačke nakon Drugog svjetskog rata nego ovo danas. Isto tako, demarkacija granica Češke i Slovačke, zatim Holandije i Belgije, rekao je Tači.
Na konstataciju da se gotovo sve zemlje EU protive njegovoj ideji o razgraničenju, te da se tome protivi i Haradinaj, Tači je odgovorio da je njegovo pitanje za njih: koja je alternativa?
- S jedne strane oni traže pomirenje Kosova i Srbije, ali s druge strane nemaju nikakvu ideju kako doći do tog pomirenja. Već 11 godina ih molim da preostalih pet članica EU prizna Kosovo, ali to se još nije dogodilo. Ako dođe do sporazuma između Kosova i Srbije, meni su četiri zemlje članice EU obećale da će odmah priznati nezavisnost Kosova, rekao je Tači i dodao da kada to učini Srbija, više, kako kaže, niko nema razloga da ne prizna Kosovo. Upitan šta će zauzvrat dobiti Srbija i šta ona traži, Tači je rekao da Beograd „još ništa nije stavio na sto“.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je prilikom jučerašnjeg razgovora s ministarkom odbrane Italije Elizabetom Trentom izrazio veliku zabrinutost zbog koraka koje Priština preduzima na formiranju tzv. kosovske vojske, upozorivši da bi Srbija, eventualnim ulaskom te vojske na sjever pokrajine, bila „satjerana u ćošak“. Posebno je ukazao na to da nijedan međunarodnopravni dokument ne predviđa formiranje tzv. kosovske vojske i izrazio očekivanje da će Italija razumjeti da bi takvi neodgovorni potezi mogli da ugroze mir i stabilnost i dovedu do tragičnih posledica.
- KFOR, kojim komanduje italijanski general, nastaviće da igra važnu ulogu u održavanju mira i stabilnosti, kao i u zaštiti Srba i drugih nealbanskih zajednica na Kosovu, izjavila je ministarka Trenta. Ona je rekla da Italija poštuje vojnu neutralnost Srbije, ali i da cijeni opredjeljenje Beograda za saradnju sa NATO-om, a posebno učešće pripadnika srpske vojske u mirovnim misijama UN i EU širom svijeta.
Trenta je naglasila da Italija smatra da je Srbija ključna zemlja za mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu.
Ministar odbrane Aleksandar Vulin istakao je značaj učešća italijanskih vojnika u misiji Kfora i njihov doprinos u najtežim trenucima za srpski narod na KiM.
-Da nije bilo hrabrosti italijanskih vojnika tokom martovskog pogroma 2004. godine, mi danas ne bismo imali neka od najsvetijih mjesta u našoj pravoslavnoj crkvi. Zato sam veoma ohrabren što ste mi rekli da se italijanski kontingent u okviru Kfora na Kosovu i Metohiji neće umanjivati i da će Italija nastaviti da daje komandante Kfora, istakao je Vulin.
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić rekao je da Unmik ostaje na KiM, da je Kfor po Rezoluciji UN jedina oružana sila na Kosovu i Metohiji, te da nikakvi drugi akti ne mogu da se donose, ali i da će Srbija temu pokušaja formiranja kosovske vojske iznijeti na sjednici Savjeta bezbjednosti 8. novembra.
-Nema više nametnutih rješenja za kosovsko pitanje i nema crvenih linija koje dolaze od američke administracije, izjavila je juče srpska premijerka Ana Brnabić, ocijenivši da se slika Srbije u svijetu promijenila, jer se sada vodi odgovorna i dosledna politika. Brnabićeva, koja se juče sastala i sa specijalnim izaslanikom generalnog sekretara UN i šefom Misije UN na KiM Zahirom Taninom, ukazala je na značaj daljeg nesmanjenog prisustva i djelovanja Unmika, kako bi se stvorili uslovi za normalan i dostojanstven život srpskog naroda na KiM.Ona je napomenula da je poslednjih mjeseci povećana napetost zbog učestalih provokacija i incidenata na Kosovu i Metohiji. Brnabićeva je rekla i da je neprihvatljivo formiranje kosovskih oružanih snaga, da je to suprotno Rezoluciji 1244 i ocijenila da bi takav potez dodatno destabilizovao i narušio bezbjednosnu situaciju u pokrajini i u regionu.
M.Nj.


Ljajić: Prijaviti svako kršenje prava

-Srbi na KiM i druge manjine trebalo bi da se ponašaju kao Albanci 90-ih godina i da o svim elementarnim kršenjima ljudskih prava redovno izvještavaju relevantne međunarodne institucije, izjavio je potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić. On je to rekao povodom poslednjeg napada na Srbe na KiM i dodao da to neće riješiti problem, ali svakako može da skrene pažnju na njihov težak položaj. Ljajić smatra da takvi incidenti nemaju nikakve veze sa bilo kakvom politikom, već sa elementarnim ljudskim pravima i bezbjednošću ljudi koji su predmet napada samo zbog nacionalne pripadnosti. Istakao je da čitava atmosfera ukazuje da „nismo blizu rješenja kosovskog pitanja i da ne postoji spremnost, niti demokratski legitimitet u Prištini koji bi mogao da „iznese pregovore“.
-Vidimo da je međunarodna zajednica, očigledno, zaokupljena nekim drugim problemima i sve to naslućuje da ćemo još relativno dugo čekati da to bude na dnevnom redu i da ozbiljno počne da se rješava kosovsko pitanje, rekao je Ljajić.


Bahtiri tvrdi da mu prijete smrću

Predsjednik opštine južna Kosovska Mitrovica Agim Bahtiri tvrdi da je dobio prijetnju smrću putem elektronske pošte. Bahtiri nije saopštio sadržaj poruke, osim da dolazi, kako tvrdi, „od Srba, i da je povezana sa insistiranjem na otvaranju mosta na Ibru”. Bahtiri kaže da otvaranje mosta niko ne može da zaustavi i ponovio da će most uskoro biti otvoren, ne precizirajući datum. Pozvao je građane da ostanu mirni i da ne brinu o porukama. Poruku za koju Bahtiri tvrdi da sadrži prijetnju smrću osudio je Bedžet Pacoli, predsjednik Alijanse novo Kosovo, čiji je Bahtiri član. Prošle nedjelje kosovski premijer Ramuš Haradinaj pozvao je Bahtirija da se uzdrži od izjava o otvaranju mosta, ističući da most treba otvoriti trajno, a ne na jedan dan.


Unmik osudio napad na Srbe

Specijalni predstavnik generalnog sekretara UN i šef Unmika Zahir Tanin osudio je incident u opštini Istok, koji se dogodio u nedjelju, kada su kamenovana dva autobusa sa Srbima, pravoslavnim vjernicima.
-Takva djela su neprihvatljiva i nadležni organi treba da istraže slučaj i dovedu počinioce pred lice pravde, istakao je Tanin. Kako je saopštio Unmik, on je podsjetio sve na osnovna prava slobode kretanja i slobode vjeroispovijesti. Dva autobusa koji su prevozili vjernike iz Beograda kamenovani su u nedjelju kod gradića Istok, nadomak Peći na KiM, nakon što su Srbi posjetili crkvu Bogorodice hvostanske.