Briselski dijalog djeluje kao daleko prošlo vrijeme nakon novih najava premijera Kosova Ramuša Haradinaja da će Priština preduzeti još drastičnije mjere poslije podizanja administrativnih taksa za 100 odsto na srpske proizvode, piše beogrdaski „Blic”.
Sudeći po porukama u javnosti, Beograd i Priština u ovom milenijumu vjerovatno nijesu bili udaljeniji. Poslednji ekser na kovčeg normalizaciji odnosa pokušava da ukuca Haradinaj najsvežijim nerazumnim prijetnjama. Naime, kako su prenijeli prištinski mediji, premijer Kosova najavio je u intervjuu za albansku TV A2 još gore korake prema Beogradu. Haradinaj je istakao da postoje i druge akcije koje mogu preduzeti a koje nemaju veze sa tarifama.
– Vidjećete kakve kada se budu dogodile – naveo je premijer Kosova, ali nije precizirao o kakvim je akcijama riječ. Vlada Kosova bi odluku o novim mjerama trebalo da donese sjutra – rekao je Haradinaj.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da s velikom dozom straha iščekuje nove mjere. On tvrdi da bi Haradinaj mogao da preduzme tri nove mjere usmjerene protiv Srbije i Srba na Kosovu, od kojih se ne zna koja je gora za Srbe. Kako pišu mediji, radi se o ukidanju platnog prometa na sjeveru Kosova, o zabrani ulaska ministrima i funkcionerima, kao i o zabrani ulaska vozilima sa srpskim tablicama. Predsjednik Srbije istakao je da nove mjere Prištine očekuje s velikom dozom straha zbog srpskog naroda na KiM, ali da to neće biti dobro ni za Haradinaja, koji, kako kaže, stvari gleda kratkoročno.
– Vidim da je to ludilo postalo bezgranično. Za to je dijelom odgovorna međunarodna zajednica, jer to nije odmah spriječila u danu kada su donijeli odluku o uvođenju takse od deset odsto – rekao je Vučić.
Što je viši stepen ludila u donošenju odluka protiv Srbije, kaže Vučić, to je veća popularnost albanskih političara, koji to sada koriste za svoje unutrašnje obračune dok srpski narod strada.
– Smatram da je za nas bilo važno da pokazujemo stabilno, snažno, a uvijek mirno suprotstavljanje takvim mjerama, ali vidjećemo šta će preduzeti i u skladu sa tim donosićemo odluke – rekao je Vučić.
Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov ističe da ovakvim porukama Priština želi u potpunosti da iščaši briselski dijalog dok na proljeće ne istekne mandat aktuelnom sazivu evropskog parlamenta.
– Čini se da nikome ne odgovara da se sada nastavi briselski dijalog, pa čak ni srpskoj strani jer vlast u Beogradu ima malu podršku za postizanje eventualno pravnoobavezujućeg sporazuma sa Prištinom. Takođe, EU se pokazala nesposobnom da riješi kosovski problem zbog čega stvari u svoje ruke sve više preuzima SAD. Nevolja je u tome što se Trampova administracija pokazala kao veći zaštitnik Kosova od Obamine garniture. Zato bez obzira na sporadična blaga upozorenja, SAD daje puni blagoslov Prištini za sve drastične mjere, kako za takse, tako i za formiranje vojske – naglašava Popov.
S druge strane, Marko Savković iz Beogradskog centra za političku izuzetnost, ističe da bi srpska strana željela da nastavi briselski dijalog, ali da je osnovni problem u tome što se i dalje ne zna čemu taj proces vodi.
– Šta je normalizacija odnosa? Ta fraza mora da dobije sadržaj. Imali smo pet godina dijalog i je l‘ ovo normalno stanje – pita se Savković.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić izjavio je da je veoma zabrinut zbog situacije na Kosovu i Metohiji i izrazio bojazan da našom južnom pokrajinom upravljaju ljudi koji su gotovo van bilo kakve kontrole i spremni su na sve.
– Veoma sam zabrinut zbog situacije na Kosovu i Metohiji. Gledam nagomilane albanske snage sa dugim cijevima prethodnih nedjelja kako se šetaju i šepure i po južnoj Mitrovici i po raznim drugim dijelovima Kosova i Metohije – rekao je Marko Đurić.
– Znam da u Prištini sjede ljudi koji su spremni bukvalno na sve da bi zaštitili svoju ličnu slobodu i ono za šta su se borili prethodnih 20 godina i bojim se da našom južnom pokrajinom upravljaju ljudi koji su gotovo van bilo kakve kontrole i koji su spremni na sve. To je jako opasna situacija – kazao je Đurić za Prvi program Radio Beograda.
Upitan da prokomentariše dogovor da Vojska Srbije uspostavi svakodnevni kontakt sa KFOR-om, postignut sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, direktor Kancelarije za KiM kaže da sarađujemo sa svima koji mogu na bilo kakav način da doprinesu očuvanju mira i stabilnosti.
– Zbog toga je taj kontakt sa KFOR-om značajan, zato što je u krajnjoj liniji po Rezoluciji 1244, koju mi priznajemo i koja je za nas okvir za funkcionisanje svega na Kosovu i Metohiji, KFOR dužan i obavezan da bude prvi koji će zaštiti srpski narod – rekao je Đurić.
Na pitanje da li će, kada i u kom formatu biti nastavljen dijalog, Đurić odgovara da je format pitanje tehnike i da rješenja svakako nema bez svih pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN i EU.
– Sve velike države su nam potrebne za rješenje. Ali u ovom trenutku, s obzirom na to da rješenja na vidiku nema, najbitnije je da onaj dio međunarodne zajednice koji je preuzeo na sebe odgovornost da stvara i da podržava tu takozvanu nezavisnost Kosova sada preuzme odgovornost, da zaustavi divljanje ekstremnih krugova – naglasio je on.