Političke partije u Prištini, dva dana od poslednjeg poziva na ukidanje takse na srpske proizvode i obnovu dijaloga, ne daju signale da bi apel zemalja Kvinte mogao da bude uslišen.
Kosovske stranke jednoglasno ističu – taksa ostaje, bez obzira da li im služi kao sredstvo ili je nekima postala cilj.
Takav odgovor je i očekivan, s obzirom na to da su krajem septembra ili početkom oktobra na Kosovu i Metohiji vjerovatni vanredni parlamentarni izbori.
Bivši glavni pregovarač Prištine u dijalogu sa Beogradom Edita Tahiri rekla je da na Kosovu nisu spremni da se vrate za pregovarački sto u vrijeme kada se razmatraju novi izbori.
– U ovom trenutku kada Kosovo nema legitimne institucije zbog činjenice da je vlada podnijela ostavku, a sve stranke traže izbore, mislim da Kosovo nije spremno za nastavak dijaloga u Briselu. Tek kada se formiraju legitimne institucije, koje se biraju slobodnim glasanjem građana, Kosovo može da nastavi dijalog – navela je Tahiri.
Analitičar Kosovskog demokratskog instituta (KDI) Jeta Krasnići poziv Kvinte vidi kao podršku procesu dijaloga dvije strane.
– Za nas je važno da proces dijaloga podrže savezničke zemlje i da ga, kako to predviđa ustav, vodi premijer u koordinaciji sa predsjednikom i uz potpuni nadzor skupštine – rekla je Jeta Krasnići prištinskim medijima.
Poziv zemalja Kvinte Prištini da ukine taksu nije prvi. Taksu od 100 odsto na srpske proizvode prištinske vlasti uvele su u novembru prošle godine.
Mjesec dana kasnije, pet uticajnih zemalja Zapada pozvalo je Prištinu da ukine taksu. Pozitivnog odgovora nije bilo. A neće ga, prema najavama, biti ni u narednih nekoliko mjeseci.
Taksa, iako prema mnogim istraživanjima tržištu na Kosovu nije donijela nikakve pozitivne ekonomske efekte, stranakama i njihovim liderima najviše služi za pridobijanje simpatija i naklonosti albanskih birača.
Predsjednik jedne od najvećih albanskih stranaka – Demokratske partije Kosova Kadri Veselji predlagao je suspenziju takse na određeno vrijeme.
Međutim, sada, iako predizborna kampanja još zvanično nije proglašena, poručuje preko svojih zamjenika da taksa neće biti ukinuta ni ako bude postao premijer.
– Nažalost, tarifa je postala „pokrivač” za sva ostala pitanja i probleme na Kosovu. Kada smo uveli taksu, ona je bila sredstvo protivljenja diplomatskoj agresiji (Srbije), a sada je postala cilj. Premijer Ramuš Haradinaj pretvorio ju je u cilj. Imali smo predlog u koordinaciji sa kosovskim saveznicima da taksu obustavimo – rekao je zamjenik predsjednika DPK Memlji Krasnići.
Istakao je i da ako Veselji bude premijer, taksa neće biti ukinuta.
Nije, međutim, rekao da li će biti suspendovana, kako bi se dala šansa dijalogu.
Prištinski mediji prenose navode stručnjaka za Jugoistočnu Evropu i profesora na Univerzitetu u Londonu Erika Gordija, koji ne vjeruje da će u Prištini preduzeti bilo kakav korak prije izbora nove vlade.
Smatra da trenutno nema dovoljno povjerenja među stranama (Prištine i Beograda) da rade na sveobuhvatnom sporazumu.
– Ne mislim da to puno pomaže, u smislu da nije jasno o kakvom sporazumu razgovaramo. Već se dosta vremena raspravlja o razmjeni teritorija, ali čini se da to nije primjenljiv predlog, uprkos činjenici da su Vučić i Tači vodili kampanju oko ove ideje. To nije imalo velikog uticaja na javno mnjenje u Srbiji i na Kosovu – rekao je Gordi.
Dodao je da nema posebnog razloga da Beograd i Priština preduzmu neki veliki korak, jer se ništa ne nudi u zamjenu, uprkos spominjanju članstva u EU, što po njemu nije realno u kratkom roku.
– Drugi problem je taksa na uvoz srpske robe koju je uvela Vlada Kosova. Nema ni strategije po tom pitanju, a političari na Kosovu nemaju poseban razlog da se odreknu ove mjere. Mislim da Kosovo neće povući ovu odluku ako ne dobije nešto u zamjenu – dodao je Gordi.
– Na kosovskoj strani imamo neodrživu vladu. Mislim da se tu ništa ne može učiniti do izbora nove vlade – zaključio je londonski profesor.


Srbija nastavlja aktivnosti na sprečavanju prijema Kosova u Interpol

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije nastavlja aktivnosti koje treba da spriječe takozvano Kosovo da postane dio Interpola, rekao je ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović.
Stefanović je rekao da MUP, u saradnji sa drugim državnim organima Srbije vodi kampanju i razgovara i sa predstavnicima zemalja koje su tada glasale za prijem takozvanog Kosova, ali i sa državama koje su bile uzdržane ili protiv.
– U razgovoru sa svima ukazujemo na činjenice i okolnosti koje bi mogle da dovedu do narušavanja policijskog integriteta Interpola ukoliko bi takozvano Kosovo postalo dio ove policijske organizacije. Ističemo političke i pravne, kao i policijske razloge koji bi bili prekršeni ukoliko bi se napravila ovakva vrsta presedana – istakao je Stefanović.
Prema njegovim riječima, osim politizacije Interpola, postoji i velika zabrinutost zbog jačanja kriminala na području Kosova i Metohije i „moguće dostupnosti baze podataka Interpola kriminalcima i ljudima u čije ruke, poput terorista, ti podaci nikada ne bi smjeli da dođu”.