Nekadašnji komandant terorističke OVK Hašim Tači tri puta je saslušavan prije odvođenja u Sud za zločine OVK u Hagu, a u jednom od saslušanja je priznao da je gledao kako pripadnici OVK muče Srbe, pišu „Večernje novosti”.

Prema pisanju ovog lista, Tači je saslušavan u julu i decembru prošle godine i u januaru ove godine, što su pokazala dokumenta Specijalizovanog tužilaštva ovog suda sa kojih je skinuta oznaka tajnosti.

Ta dokumenta, navodi list, dokazuju da je bivši predsjednik lažne države Kosovo lagao, jer je javnosti samo bilo poznato da je na pitanja odgovarao u januaru.

– Tači je lagao u kojoj mjeri je bio lično uključen – navodi se u podnesku glavnog tužioca Džeka Smita.

Otkriveno je, ali samo djelimično, šta je Tači govorio prilikom susreta sa tužiocima u januaru, koji je organizovan na zahtjev njegovih advokata, te da je rekao da je bio prisutan tokom tortura, a naknadno je „okrenuo ploču”, pa opovrgao ono što je prvobitno izjavio.

U dokumentu koji je potpisao glavni tužilac Džek Smit navodi se da je tokom tog saslušanja u januaru Tači, između ostalog, priznao da je bio prisutan u određeno vrijeme kada je bila pritvorena i maltretirana osoba, čije ime je zatamnjeno u dokumentu, te da je znao da su osobe, opet čija imena su zatamnjena u ovom dokumentu, bile prebijane.

Tači je, kako se navodi, prepoznao da je saopštenje izdao Generalni štab OVK.

Tači je potom tvrdio da nije postojala tajna služba /terorističke/ OVK, niti da su glavni štab OVK ili privremena vlada ikada funkcionisali, osim što su postojali samo na papiru.

On je, piše list, poricao ono što je prethodno priznao, rekavši da je samo bio upoznat o navodima „da je nauđeno” osobama, čija su imena zatamnjena u dokumentu, odnosno da mu nije rečeno da im je nauđeno, već da je mislio da su loše stvari nastale kao rezultat bombardovanja Srbije, a ne da su u vezi sa tim licima, čiji su identiteti zatamnjeni.

Tači je, kako se navodi, najzad naveo da je saznao da im se ništa nije dogodilo, tvrdeći da se ono za šta mu je rečeno da se događalo, zapravo nije događalo.

Tužilaštvo smatra da je ovo svjedočenje malo vjerovatno i kontradiktorno postojećim dokazima.

Ipak, nakon toga, Tači i njegovi saborci iz terorističke OVK Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići optuženi su za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti na Kosmetu od marta 1998. do kraja septembra 1999. godine nad Srbima, Romima i nelojalnim Albancima.

Sudija za prethodni postupak u procesu protiv Hašima Tačija i trojice nekadašnih šefova OVK, utvrdio je datume i rokove za objelodanjivanje dokaznog materijala tužilaštva njihovoj odbrani, koja je najavila da će sprovesti svoju istragu i prikupiti dokaze kako bi opovrgla optužbe.

Prema rasporedu koji su objavila Specijalizovana veća Kosova (poznata i kao Sud za zločine OVK), tužilaštvo treba da sve svoje dokaze objelodani odbrani do 31. maja naredne godine.

Tužilaštvo najprije do 11. decembra odbrani treba u potpunosti da dostavi propratni dokazni materijal uz optužnicu.

Takođe mu je odlukom sudije naloženo da objavi i sav drugi dokazni materijal koji će koristiti na suđenju, a koji ne zahtijeva redigovanje.

Za dokazni materijal koji će koristiti na suđenju, a koji zahtijeva zaštitne mjere, tužilaštvo treba da podnese sudiji zahtjeve za zaštitu do: 8. januara, 5. februara, 5. marta, 2. aprila i 7. maja, kao i da taj materijal objelodani u redigovanoj formi u roku od dvije nedjelje nakon odluke sudije o zaštitnim mjerama.

Kompletnu objavu dokaznog materijala treba da završi do 31. maja sledeće godine, kao i da do 30. aprila detaljno obavijesti odbranu o dokazima koje bi mogla da koristi u svojoj pripremi za suđenje, a koji se nalaze u posjedu ili pod kontrolom tužilaštva, poput izjava, fotografija, dokumenata i drugih materijalnih dokaza.

Tim povodom odbrana treba da do 14. juna 2021. godine ukaže tužilaštvu koje će dokaze od njega tražiti za pripremu svoje odbrane.

Sudija je takođe naložio tužilaštvu da do ponedjeljka, 5. jula sledeće godine, ili u roku od tri nedjelje, pošto mu stigne obavještenje odbrane o gore pomenutom pitanju, objelodani, odnosno omogući odbrani pristup odabranom dokaznom materijalu koji ne zahtijeva redigovanje ili pak da od suda zatraži zaštitine mjere i dozvolu redakcije, pa da tako redigovani materijal što prije objelodani.

Takođe, tužilaštvu je naloženo da odbrani objelodani i sve „oslobađajuće dokaze”, odnosno one koji idu u prilog optuženima i da, ako je potrebno, što je prije moguće, zahtijevaju od suda zaštitine mjere za te dokaze.

Istog momenta tužilaštvo je dužno da obavijesti sudiju u vezi sa svakim pitanjem koje se tiče zaštićenih i povjerljivih dokaza.

Ovaj materijal tiče se onih dokaza koje je tužilaštvo pribavilo na bazi povjerljivosti i u svrhu prikupljanja novih dokaza i „u principu ne podliježu objelodanjivanju, osim ako davalac informacije ne pristane na objelodanjivanje”.

Takođe, sudija je dao tužilaštvu rok do petka, 27. novembra, da zajedno sa odbranom ustanovi format i rokove za objelodanjivanje materijala koji potpada pod pravilo 109 b.

I tužilaštvu i odbrani naloženo je da se pridržavaju određenih rokova u objelodanjivanju dokaza.

Posebno je Jedinici za zaštitu svjedoka naložio da u roku od 10 dana, od zahtjeva bilo koje strane u postupku za neobjelodanjivanje identiteta, podnese sudu individualnu procjenu rizika za svakog svjedoka za kojeg je to zatraženo.

RTRS-RTV

---